Pokladna čarolija – zvončarska mačuka @ Kastav
…u nastavku teksta pročitajte zanimljivu priču, mr. sc. Branka Kukurina o Mačuki…
…izložba će biti otvorena svakodnevno od 12. do 18. veljače u vremenu od 10 do 12 i od 17 do 20 sati…
Kastav – Pusna događanja u Kastvu nastavljaju se s jednom vrlo zanimljivom izložbom. Naime, danas, 11. veljače, s početkom u 19 sati, u prostoru Muzejske zbirke Kastavštine (Prolaz Ivana iz Kastva 1), Grad Kastav, Turistička zajednica Grada Kastva, Udruga Kastafsko kulturno leto i autor izložbe Boris Rajković pozivaju zainteresirane na otvaranje izložbe – Pokladna čarolija – zvončarska mačuka.
Boris Rajković rođen je 7. lipnja 1966. u Brinju. Osnovnu i srednju školu završava u Rijeci. Započinje s likovnim izričajem te likovnim kreiranjem 1985. godine u likovnoj grupi pod vodstvom akademskog kipara Zvonimira Kamenara. Kao član spomenute grupe likovnih umjetnika sudjeluje na izložbama u Rijeci, Opatiji i Puli. Uz likovni izričaj bavi se dizajnom prostora te osmišljavanjem interijera klubova i ostalih prostora u Rijeci i okolici. Izrađuje autorski nakit te se bavi grafičkim dizajnom i fotografijom.
Od 2008. godine do današnjih dana kao slikarski medij koristi i kavu te kao Coffe artista surađuje s grupom umjetnika okupljenih u školi kave ‘Barista’. Sudjelovao je na više likovnih kolonija te skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Izložba nosi naziv “Pokladna čarolija – zvončarska mačuka”. Gost večeri bit će Sandi Bratonja, instrumentalist grupe “Urban & 4” i “Sinteza”. Izložba će biti otvorena svakodnevno od 12. do 18. veljače u vremenu od 10 do 12 i od 17 do 20 sati.
Mačuka s potpisom
‘Mačuka ili bačuka dio je opreme zvončara u Kastavštini. Ovisno o sredini taj dio svoje opreme nazivaju neznatno drugačije. Zvončari zapadne Kastavštine ne poznaju pojam mačuke / bačuke, već imaju samo baltu. Mačuka / bačuka i balta ne samo da označavaju dva različita predmeta već su i dva jezična pojma različitoga porijekla. Balta na mađarskom znači sjekira, a mačuka / bačuka riječ je rumunjskog porijekla (maciuca), a znači toljaga ili batina.
I jedan i drugi pojam označavaju predmet tj. oružje koji se koristi u borbi. A zvončari jesu borbena skupina, ne samo da se bore protiv zlih duhova zime i prizivaju novi život, već imaju i izravna ratnička obilježja, što upućuje na legendu o njihovu tjeranju Turaka ili Tatara u davna vremena kad su provaljivali sve do naših strana. Također, lingvistički, stavlja zvončare i u balkanski kontekst, što oni kao folklorna pojava definitivno jesu. Riječ je vjerojatno došla s Vlasima k nama.
Mačuka odavno nije oružje u punom smislu riječi, sad je postala dekorativni element opreme zvončara. Bez obzira na to što zvončar nije prvenstveno likovni stvaralac, pri izboru drveta, njegova oblika ili drugih raznih sličnih predmeta, nastoji napraviti takvu mačuku koja bi bila drugačija od ostalih. Vrlo često mačuka mora imati i oblik koji će prestrašiti posmatrača ili neku davnu žrtvu zbog koje zvončar nosi to obrambeno / napadačko oružje. Svaki zvončar ima unikatnu mačuku, koja je ponekad okićena i cvijećem, ali i drugim ukrasima.
I među njima postoji nepisano natjecanje u originalnosti izvedbe. Ponekad za mačuku ili toljagu zvončari bi nosili model pršuta ili bi jednostavno s njive uzeli broskvu (kelj) i s njome išli u ophode. Broskva kao jedino zelenilo zimi, kao simbol upućuje još i na obnavljanje novoga života.
Boris Rajković nije zvončar, ali je likovni stvaralac. Nemirnih i raznovrsnih interesa – slikarstvo, dekorativno slikarstvo, sitna plastika – u svakoj svojoj kreaciji pokazuje kreativnu maštovitost i kromatsku razigranost. A sa zvončarima susreo se negdje na pola puta. On kao likovnjak i zvončari kao vjesnici praiskonske snage novoga života na istom su zadatku. Od obične ubojite toljage napraviti umjetnički, ali i upotrebni predmet.
Pristupajući likovnom i oblikovnom problemu mačuke, Boris Rajković zadržao je veliko poštovanje prema izvornoj ideji i ostvarenju mačuke zvončara. Imajući svoje viđenje nije se previše ‘umjetnički’ udaljavao od izvornika. Pa tako i svaka Rajkovićeva mačuka priča svoju jedinstvenu priču autorova nadahnuća zavičajnim pokladnim tradicijama.
Ako bi se njegove mačuke pomiješale sa zvončarskima, teško da bi se vidjela razlika. To i jest prava kvaliteta autorova pristupa. Boris Rajković uspio je ući u srž oblikovanja mačuke poštujući, pritom, stoljećima prije zadane tradicijske vrijednosti prostora i vremena u kojem živi.’ – mr. sc. Branko Kukurin
Ivan Mellor / R-1.hr / Liburnija.net
___________________________________________________________________________________________
Liburnija.net; Vaše online novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net