Svečano otvoren stalni postav Zbirke Domovinskog rata “U obrani Domovine”
Na svečanosti otvorenja Spomen zbirke prisustvovali su i umirovljeni general Anton Tus, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata PGŽ Marija Kovač, saborski zastupnici, predstavnici PU primorsko-goranske, načelnici i gradonačelnici s područja Primorsko-goranske županije, predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Saveza antifašističkih boraca te ostali uvaženi gosti.
Rijeka – U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja svečano je otvoren stalni postav Zbirke Domovinskog rata koji nosi naziv ”U obrani Domovine“. Postav je ostvaren financijskim sredstvima Primorsko-goranske županije koja je, zajedno s nekoliko udruga proizašlih iz Domovinskog rata, inicijator ovog projekta. Zbirku su otvorila djeca poginulih hrvatskih branitelja, Sanja Kusturin i Matija Liker.
Primorsko-goranska županija i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, predstavili su javnosti stalni postav “U obrani Domovine” koji predstavlja tijek ratnih zbivanja u Domovinskom ratu, policijske i vojne postrojbe te bojišta na kojima su žitelji i pripadnici postrojbi Primorsko-goranske županije ratovali.
Uz domaćina, župana Zlatka Komadinu, na svečanosti otvorenja Spomen zbirke prisustvovali su i umirovljeni general Anton Tus, predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata PGŽ Marija Kovač, saborski zastupnici, predstavnici PU primorsko-goranske, načelnici i gradonačelnici s područja Primorsko-goranske županije, predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Saveza antifašističkih boraca te ostali uvaženi gosti.
“Područje Primorsko-goranske županije nije bilo izravno zahvaćeno ratnim sukobima, ali su Primorci, Gorani i otočani u iznimno velikom broju sudjelovali u obrani Domovine, braneći svoju zemlju na svim bojišnicama. Uz iznimno velik broj dragovoljnih odlazaka u rat, odaziv mobilizaciji bio je među najvećima u Hrvatskoj. Snažna privreda i industrija na području Primorsko-goranske županije sa sjedištem u Rijeci odigrala je ključnu ulogu u obrani Domovine, kao logistički centar, mjesto brige za ranjenike i prihvat brojnih prognanika s ratom zahvaćenih krajeva Hrvatske. Ovaj postav posvećen je svim učesnicima Domovinskog rata”, podsjetio je u svojem obraćanju župan Zlatko Komadina.
“Ovim muzejskim postavom željeli smo ostaviti trajni pečat obrambeno oslobodilačkog Domovinskog rata kao spomen svim žrtvama i svim učesnicima . Dugo je ideja o tome tinjala , tražili smo najprije koji bi to prostor bio najidealniji. Pokazalo se da logičko mjesto gdje bi takav jedan postav bio, je upravo Centar 112 iz kojeg se vodilo zapovijedanje, oglašavanje o svim ratnim opasnostima. Dogovorili smo se da to bude ovdje i predali smo prostor u vrijedne ruke naših muzealaca, našoj struci i naravno suradnji struke s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata. Hvala svim udrugama, svi su dali svoj doprinos i ovaj postav je ono što se može nadograđivati i širiti u budućnosti”, rekao je župan Komadina istaknuvši kako se pokazalo jedno iznimno zajedništvo svih aktera koji su sudjelovali u ovom projektu.
“Rijeka, na sreću, nije bila na neposrednoj crti oružanoga dijela bojišnice, ali su se građani Rijeke i okolice odazvali pozivu u obranu Hrvatske u Domovinskom ratu pa su krenuli u obranu Ličkog fronta, ali borili su se i na drugim bojištima. Važno je naglasiti da je odaziv Riječana, Primoraca, Gorana i Otočana, u oružane snage nove Hrvatske bio između 95 i 97 posto, odnosno oko 50 000 radno sposobnih muškaraca i žena iz cijele Županije. Nismo sigurni da se takvim odazivom može pohvaliti mnogo gradova u Hrvatskoj. Njihov doprinos ostat će zauvijek utisnut u povijest našega grada i naše zemlje”, rekao je gradonačelnik Obersnel.
“U krvavom ratu za slobodu Hrvatske na oltar domovine svoje živote je položilo je 206 branitelja iz naše zeleno plave županije. Svi znamo i svjedoci smo toga da smrtno stradalih branitelja iz naše županije ima mnogo više, a nažalost od surovih posljedica rata i dalje umiru. S tugom u srcu čuvali smo uspomenu na te hrabre ljude. Danas tuga i bol prelazi u ponos jer otvaranje ovog postava s ispisanim imenima poginulih hrvatskih vitezova i multimedije, promatrati njihova lica u naša će srce uči tračak radosti i nade da se djela naših sinova neće zaboraviti. Vjerujemo da će ovdje dolaziti mladež, djeca naše djece i da će ovdje učiti o stvaranju domovine, da će ovdje naučiti kako treba voljeti domovinu i zašto ponosno živjeti u njoj”, rekla predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja u Domovinskom ratu, gospođa Marija Kovač.
General Anton Tus, prvi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, a potom i savjetnik za vojna pitanja predsjednika RH podsjetio je sve prisutne na teška vremena tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji pohvalivši Primorsko-goransku županiju koja je osigurala jedno takvo mjesto na kojem će svi imati prigodu podsjetiti se na Domovinski rat kojeg se ne trebamo sramiti i nikako zaboravit.
U suradnji s brojnim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, javnim ustanovama te državnim uredima, službama i medijskim kućama prikupljena je građa za stalni muzejski postav. Za tu je svrhu u muzeju 2013. godine osnovana Zbirka Domovinskog rata u koju su do sada pohranjena 134 predmeta, od kojih se neki nalaze izloženi u stalnom postavu, a drugi se čuvaju za ostvarenje povremenih tematskih izložbi na temu Domovinskog rata. Zbirka Domovinskog rata ujedno je i jedina zbirka takvog karaktera na području Primorsko-goranske županije.
Stalni postav “U obrani domovine” za koji je Primorsko-goranska županija osigurala preko milijun kuna, pomogle su ostvariti darovanjem predmeta udruge proizašle iz Domovinskog rata. To su Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula”, Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid”, Klub 138. brigade HV “Goranski Risovi”, Hrvatski časnički zbor Primorsko-goranske županije, Udruga 111. brigade HV “Zmajevi” i pripadnici nekadašnjeg Pričuvnog sastava Rijeka.
Zahvaljujući Hrvatskom povijesnom muzeju u postavu se prikazuje Animirana karta Domovinskog rata, dok su izdanja Hrvatskog povijesnog muzeja poslužila kao predložak za odabir materijala i kao vrijedan izvor informacija o društvenim zbivanjima. Vojni muzej MORH-a ustupio je na korištenje vojne zemljovide Odjela za raščlambu ratnih operacija MORH koji su izloženi u postavu, a Hrvatska radio televizija ustupila je vrijedan arhivski video materijal koji se zahvaljujući voditelju TV Centra Rijeka g. Vladimiru Rončeviću prikazuje u postavu dočaravajući posjetiteljima ratna zbivanja u Rijeci 1991. godine.
Za pisanje tekstova bili su angažirani djelatnici Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata – dr. sc. Slaven Ružić i prof. Domagoj Štefančić.
Za potrebe ostvarenja postava istraživane su tiskovine iz razdoblja 1991.-1995. godine (Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Vjesnik) u Sveučilišnoj i Gradskoj knjižnici Rijeka.
Postav je u najvećoj mjeri ostvaren zahvaljujući brojnim fotografijama ratnih fotoreportera, koji su kao djelatnici Novog lista i pričuvnih postrojbi HV obilazili ratom zahvaćene krajeve RH i bilježili vrijedan dokumentarni materijal.
U muzejskom postavu “U obrani domovine” postavljena je i spomen ploča sa 222 smrtno stradala branitelja iz Primorsko goranske županije i postrojbi ustrojenih i stacioniranih na području Primorsko goranske županije. Uz spomen obilježje postaviti će se i ekran na kojem će se prikazivati fotografije smrtno stradalih branitelja koji se nalaze na spomen ploči.
Podatke za izradu popisa smrtno stradalih branitelja koji će se naći na spomen ploči izradile su: Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata PGŽ, Udruga roditelja poginulih branitelja iz Domovinskog rata PGŽ, Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula”, Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid”, Klub 138. brigade HV “Goranski risovi”, Udruga 111. brigade HV “Zmajevi”, Zajednica udruga Domovinskog rata PGŽ.
Za rad na ostvarenju postava zadužen je kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja, Ivo Mileusnić.
N. Cvjetović / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net