Udruga Naš Lovran – Lovrana nostra: Čuvari lovranske tradicijske brodogradnje
Odlukom Općinskog vijeća Općine Lovran otkupljen je stari lovranski guc, kojeg je izgradio Nino Gasparinic, potom naslijedio njegov sin Bruno, a onda se trag gucu skoro izgubio. Pronađen je i temeljito restauriran i on će biti glavni eksponat u budućem muzeju u prostoru nekadašnje galerije Billich. Prostor je trenutno u fazi pripremnih radova. Izrađeno je podno udubljenje za postolje plovila i dekoracija koja simbolizira morsko dno. Kad se postave elektro instalacije i oboje zidovi, muzej će dobiti konačni izgled.
Lovran – U sastavu Udruge “Naš Lovran, Lovrana nostra” od 2009. godine djeluje i sekcija “Lovranska lantina” čiji je prvi pročelnik Mauro Tessitori. Zadatak sekcije je očuvanje, promicanje i razvijanje tradicijske brodograditeljske djelatnosti u gradnji drvenih plovila u čemu Lovran ima dugu tradiciju.
U sekciji je 70 članova iako samo njih 8 ima svoje plovilo. Od osnivanja sekcija organizira regatu drvenih barki na jedra i okuplja vlasnike takvih plovila sa željom da se ne zaboravi stari lovranski guc. Sekcija će osnovati i maketarsku grupu kako bi se ovo skoro pa nestalo plovilo približilo i mladima. Također je želja oformiti dječju i žensku regatnu ekipu te organizirati prigodne likovne izložbe na temu barki i mora. Nedavno je osnovana i jednokratna novčana nagrada “Moja barka” kojom se stimulira vlasnika drvene barke da restauriracijom očuvaju izvorni izgled svojeg plovila. Dobitnik ovogodišnje nagrade je Dorian Kinkela za lovranski guc OP 251. Tajnik udruge Silvano Raffaelli vjeruje da je to dobar način stimuliranja za očuvanje ove vrste autohtonog lovranskog plovila.
REGATA TRADICIJSKIH BARKI
Krajem lipnja na pučini ispred Lovrana održana je 4. regata tradicijskih barki na jedra, poznata lovranska regata “Nino Gašparinic”. Sudjelovalo je 13 drvenih barki na jedra iz Lovrana, Mošćeničke Drage, Opatije, Krka, Rijeke i Nerezina. U kategoriji lovranski guc prvo mjesto osvojila je lovranska posada Boris Abram-Dario Flego, drugo mjesto pripalo je Vjekoslavu Galoviću iz Mošćeničke Drage, a treće Dorianu Kinkeli iz Lovrana.
Natjecanje u kategoriji kvarnerski guc proteklo je u dominaciji barki iz Mošćeničke Drage. Prvi je bio Robert Mohović, 2. Robert Valentin, a 3. Marčelo Hubička. Najbolji rezultat gajeta ostvario je Riječanin Igor Felker s barkom neobična imena “Nebuloza ničija” dok je drugi bio Marko Mrakovčić iz Krka. Najuspješniji natjecatelj “pasara” bio je Dinko Zorović iz Lošinja na barci “Amica”, a drugi Marko Žele iz Opatije na plovilu “Figa”.
Posebna nagrada za posebno uređenje lovranskog guca pripala je lovranskoj posadi Gianfranco Sirotnjak-Mirko Dujmović. Svi natjecatelji dobili su povelju, najbolji plaketu, a susret je zaključen zajedničkim druženjem uz domijenak kojeg su donirali ugostitelji liburnijskog kraja. Pročelnik ove sekcije je Ivica Grbac.
U sklopu proslave Dana Općine Lovran sekcija je otvorila i svoje novouređene prostorije u nekadašnjem prostoru brodograditeljske radionice Nine Gašparinica, istakao je zadovoljno Silvano Raffaelli. Nakon 1.100 sati dobrovoljnog rada i utrošenih 32.000 kuna za nabavku materijala, sekcija je dobila lijepe i funkcionalne prostorije. Obnovljeni su trošni zidovi, postavljena je nova elektro i vodovodna instalacija, nabavljena je nova drvenarija i namještaj te obnovljen sanitarni dio. Sve je to pridonijelo da se i aktivnost članova poboljša. Mario Legat iz Lovrana sekciji je donirao dva modela starih jedrenjaka, a Lovranci Stanko i Lucijan Brubnjak darovali su maketu leuta i ručno izrađene lovranske pasare. Članovi su svojim sredstvima otkupili jednu staru pasaru, koju je nekada izradio Nino Gašparinic, a Opatijac Josip Zrinšćak donirao im je svoju staru pasaru koju će članovi sekcije restaurirati.
MUZEJ LOVRANSKI GUC
Ideju da se otvori Muzej lovranski guc, po uzoru na rovinjsku batanu, dao je Silvano Raffaelli, što je u Lovranu veoma dobro prihvaćeno. Tako je odlukom ranijeg Općinskog vijeća Općine Lovran otkupljen stari lovranski guc, kojeg je izgradio Nino Gasparinic, potom naslijedio njegov sin Bruno, a onda se trag gucu skoro izgubio. Pronađen je i temeljito restauriran i on će biti glavni eksponat u budućem muzeju u prostoru nekadašnje galerije Billich.
Prostor je trenutno u fazi pripremnih radova. Izrađeno je podno udubljenje za postolje plovila i dekoracija koja simbolizira morsko dno. Kad se postave elektro instalacije i oboje zidovi, muzej će dobiti konačni izgled. U njemu bi se, kako je zamišljeno, digitalno prikazivala izrada lovranskog guca od odabira građe do porinuća u more. U muzeju će se nalaziti i svi potrebni crteži, brošure s opisom plovila, imena lovranskih brodograditelja, prigodni suveniri, a bit će organizirana i manja stručna predavanja na temu brodogradnje. Do sada je Lovranska lantina sudjelovala na četrdesetak regata, a vrhunac uspjeha je svakako na riječkoj Fiumari, na sajmu nautike u Zagrebu i Rijeci te na velikoj svjetskoj smotri plovila u francuskom gradu Brestu 2012. gdje je lovranski guc imao zapažen nastup između 3.000 plovila iz cijelog svijeta.
Radovan Trinajstić / Lovranski list / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net