Projekt LIKE otvara novo poglavlje u životu Ćićarije

Nikola Cvjetović 4 years ago Novosti

Projekt Like bavi se područjem Krasa i Ćićarije, a njegove aktivnosti utječu na stupanj očuvanja N2000 i to endemskih vrsta flore i faune Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii,)Sova ušara (Bubo bubo), Bijeloglavi sup ( Gyps Fulvus), Nerazgranjani srpac (Serratula lycopifolia), Vrtna strnadica (Embrezia hortulana)  te staništa krških travnjaka i karbonatnih stijena na kojima su te vrste prisutne.

Lanišće – Brojne radionice i edukativna predavanja održani u sklopu projekta Like ukazala su da i domaće stanovništvo i turiste povezuju iste vrijednosti. I jedni i drugi vole i žele zaštiti prirodu; domaće stanovništvo da bi je sačuvalo za buduće generacije, ali i turisti koji dolaze zbog ljepote te iste netaknute prirode. Između tih dviju skupina nužno je postići sklad, postaviti određena pravila, odnosno mehanizme zaštite. Ali zaštita ne znači zabranu, već pruža mogućnosti održivog razvoja koji će odgovarati svima, a osebujnom krškom području Ćićarije osigurati  održivi razvoj.

Što nas uči Projekt LIKE – „Living on the Karst Edgeˮ.

Projekt Like bavi se područjem Krasa i Ćićarije, a njegove aktivnosti utječu na stupanj očuvanja N2000 i to endemskih vrsta flore i faune Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii,)Sova ušara (Bubo bubo), Bijeloglavi sup ( Gyps Fulvus), Nerazgranjani srpac (Serratula lycopifolia), Vrtna strnadica (Embrezia hortulana)  te staništa krških travnjaka i karbonatnih stijena na kojima su te vrste prisutne. Cjelokupan cilj projekta je uspostava mehanizma upravljanja i učinkovit nadzor područja radi smanjivanja pritisaka i vanjskih utjecaja na očuvanje bioraznolikosti. Krški rub proteže se poput ogrlice od Trsta, preko Slovenskog krasa, do Ćićarije, odnosno granice Parka prirode Učka. Cijelo to područje ima značajan turistički potencijal, a reljefne specifičnosti kraškog područja postaju svjetski poznate i privlače sve veći broj rekreativaca, pogotovo penjača. Dosadašnji mehanizmi zaštite nisu bili adekvatni, a pri sve većem pritisku nisu štitili prirodne resurse i jedinstveni krajobraz Ćićarije. Prekogranična suradnja Slovenije, Italije i Hrvatske u ovom projektu omogućit će smanjenje pritiska rekreativaca na ekosustav i sačuvati autentičnost krajobraza. Otežavajuće su okolnosti već na samom početku projekta bile  da cijelo područje povezuju jaka depopulacija i  sve manje stanovništva mlađe dobi,  nedostatak privrede i gospodarskih aktivnosti, kao i organizirane turističke ponude, a s druge strane osjetio se pritisak rekreativaca te prijetnja od nestanka vrijednih endemskih vrsta, za što nije postojao adekvatan odgovor kroz određene propise i mjere zaštite.

Projekt Like osigurao stručnu podlogu za Regionalni park Ćićarija

Cijeli projekt LIKE usmjerio je svoje aktivnosti u izradu Stručne podloge za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija, za što je angažiran cijeli niz stručnjaka koji su tijekom proteklih 30 mjeseci analizirali i valorizirati prirodne, kulturne, povijesne, krajobrazne, sociološke i gospodarske vrijednosti Ćićarije te time opravdali plan o regionalnom parku. U više navrata održane su radionice s domaćim stanovnicima, lokalnim i regionalnim vlastima, kao i outdoor sportašima o tome što je to regionalni park, zašto zaštita prirode predstavlja priliku za održivi razvoj i zašto je Ćićarija pravo mjesto za to. Mjere zaštite kod Regionalnog parka Ćićarije predstavljaju priliku za brendiranje, a svi proizvodi i usluge na destinaciji imaju svoj identitet i time dobivaju dodatnu vrijednost za svoje korisnike. Proglašenje regionalnog parka nije moguće bez konsenzusa javnosti, kojem prethodi stručna analiza i smjernice koje je LIKE zadao i koje vode prema proglašenju statusa regionalnog parka. Regionalni park naglasak zaštite prirode stavlja na društvene i kulturno-krajobrazne vrijednosti te ih objedinjuje i štiti, za razliku od nacionalnih parkova i parkova prirode čija je zaštita usmjerena prvenstveno na prirodne vrijednosti tog područja. Tijekom cijelog projekta transparentno su se uključivali svi dionici te svojom aktivnošću pridonijeli realizaciji projekta. I inače je entuzijazam, uz sustavni i predani rad svih partnera i suradnika za cijelo vrijeme projekta bio na zavidnoj razini. Stoga se voditelj projekta Like Bruno Kostelić na završnoj konferenciji u Buzetu nije libio to istaknuti kao jedan od važnih čimbenika uspješnosti ovog projekta.  Uz Istarsku županiju kao nositelja projekta u projektu sudjelovalo je sedam partnera: Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije, Univerza na Primorskem iz Kopra, Općina Kopar, Prirodoslovni muzej iz Rijeke, Udruga za promatranje ptica BIOM iz Zagreba, Udruga za promatranje ptica DOPPS iz Ljubljane i Javna ustanova Natura Histrica. Suradničku ulogu u projektu imaju Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), Javna ustanova Park prirode Učka i Podeželska kmetijsko – turistična zadruga Bržanija. Projekt LIKE, ukupne vrijednosti 1.528.377,29 €, a provodio se od 1. rujna 2017. do 28. veljače 2020. godine. Ovakve sveobuhvatne i dugoročne projekte ne bi bilo moguće ostvariti bez potpore europskih fondova.

Završna konferencija nakon 30 mjeseci provedbe projekta LIKE

U Buzetu je 24. veljače u Pučkom otvorenom učilištu „Augustin Vivodaˮ održana završna konferencija za medije, partnere i dionike projekta EU-a LIKE – Living on the Karst Edge. Unatrag 30 mjeseci projekt LIKE educirao je, valorizirao, povezivao i dao smjernice zašite i očuvanja prirode i endemskih vrta flore i faune, s mogućnošću valorizacije toga područja i održivog razvoja Ćićarije. Područje Ćićarije u gospodarskom smislu nije razvijeno, trenutačno nema organiziranu turističku ponudu, ali prirodne ljepote i raznolikost toga jedinstvenoga krškog područja pružaju značajne mogućnosti turističkog razvoja. Tako je ovo područje već ranije otkriveno kao idealna outdoor destinacija, dobro poznato mjesto na koje učestalo dolaze penjači, ali i brdski biciklisti, planinari i paraglajderi. Turisti sve više traže sadržaje koji nude uživanje u prirodnim vrijednostima i netaknutoj prirodi, po mogućnosti u kombinaciji s aktivnim turizmom, a Ćićarija predstavlja upravo sve to. Provedena istraživanja među stanovnicima lokalne zajednice i određenim grupama outdoor turista, ukazuju na povezanost ponude i potražnje, odnosno omogućit će  gospodarski i društven razvoj, u prvom redu kroz jedinstven turistički proizvod prepoznatljive vrijednosti. Prema riječima Bruna Kostelića, voditelja projekta, možda je najveća vrijednost ovog projekta dobra uključenost lokalne zajednice, sportaša, znanstvenika, predstavnika svih medija, lokalnih vlasti i svih dionika. Projektni tim uložio je znatne napore u pogledu vidljivosti projekta i njegovih rezultata te na promicanje važnosti zaštite prirodnih resursa krškog ruba, pa i putem formalne zašite kao što je status regionalnog parka. Pod sloganom „Ćićarija zove!ˮ, projekt Like otvoreno sve poziva da uživaju i aktivno žive krški rub kao područje jedinstvene prirodne baštine i ljepote.

Hrvatska pošta izdaje marku Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii)

Tommasinijeva merinka jest rijetka, endemična i ugrožena biljka nježnog bijelog cvijeta, koja uspijeva na samo pet mjesta na svijetu i to na visokim stijenama krškog ruba između Kvarnerskog i Tršćanskog zaljeva, a poznavatelji kažu da je najbrojnija na području Istarskih toplica. U njezinu zaštitu uključili su se i penjači, ponajprije kroz edukaciju jer je prepoznaju i čuvaju pri penjanju, a zatim kroz projekt „Citizen scienceˮ u okviru kojeg surađuju sa znanstvenicima. Hrvatska pošta u ožujku izdaje marku s Tommasinijevom merinkom te tako ukazuje na značaj te nježne ljepotice bijelog sitnog cvijeta, koja spada u endemsku biljnu vrstu jedinstvenu na svijetu.

Komunele kao specifičnost Ćićarije

Na Ćićariji poznata je zajednička imovina stanovnika zvana komunele ili komunšćine. Komunele obuhvaćaju pašnjake i šume, a u nekim su selima do prve polovine 19. stoljeća bile državno dobro, no onda ih je austrijska vlast odlučila prodati na javnoj dražbi zajednicama seljaka. Neka sela i danas upotrebljavaju isti sustav, a neka su krajem 19. i početkom 20. stoljeća izvršila podjelu zajedničkog zemljišta. Komunele su funkcionirale tako da su seljani utvrdili niz pravila, prava i obveza za sve korisnike. Zajednički je određeno kada, kako i gdje govedo može pasti, ali je stoka veći dio godine pasla zajedno. Također se i šuma zajednički eksploatirala te su svi dobivali jedan dio od prodaje.

 

 

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net