AUDIO: Predstavljena himna čakavcima ”Zakantajmo čakavci“
Aleksandar Valenčić kazao je da pjesmom ”Zakantajmo čakavci” želimo istaknut ljubav i ponos našem dragom “ča” u vrijeme kad sve više dominiraju “uvozne” riječi, umjetnost i kultura. Ne treba odbacivati novo i tuđe, ali isto tako valja znati što je izvorno naše, to isto njegovati, prenositi na mlađe generacije i ne se toga sramiti ili omalovažavati, naglašava Valenčić.
Zagore – U prekrasnom ambijentu stare, autohtone primorske konobe, na granici Istarske i Primorsko-goranske županije u mjestu Zagore pored Brseča, jučer točno u podne odjekivali su zvuci pjesme ”Zakantajmo čakavci“ koja je premijerno predstavljena medijima.
Domaća rakija za dobrodošlicu te pršut, istarske kobasice i nezaobilazna čaša vina bili su izvrsno prilagođen gastronomski doživljaj u ambijentu koji ima i svojevrsnu muzejsku vrijednost jer konoba vlasnika Vlade Vretenara broji nekoliko tisuća brižno čuvanih i uredno složenih starinskih predmeta od kojih neki broje i par stoljeća. Izvrsna je to bila kulisa za predstaviti pjesmu-projekt, svojevrsnu himnu svim čakavcima, kojoj je podršku dala i prva čakavka Lijepe naše – Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknuvši da je uvijek na svojim putovanjima i životu van Hrvatske u sebi nosila zvuk jezika uz kojeg je odrasla, kojeg voli i koji u njoj budi drage uspomene te dodala “čuvajmo skupa lipo naše ČA”.
Glazbenom projektu koji je ujedinio Istru i Primorje, a u kojem kao glavni solisti nastupaju Voljen Grbac i Neno Pavinčić, koji je i organizator istog, u obliku posebno samo za ovu priliku formirane klape, pridružili su se i predstavnici čakavaca s obje strane Učke. Svoje pjevačke sposobnosti prezentirala je Slavica Mrkić Modrić, novinarka Novog lista, zatim Ivica Lukanović, gradonačelnik Kastva, Dean Pustijanac i Denis Žužić direktori turističkih zajednica Svetvinčenta i Tar-Vabrige, Aleksandar Valenčić koji je ujedno autor aranžmana te
poznata i priznata čakavska eminencija – Stara Bjonda Pepina.
Dušu kroz tekst i glazbu novoj pjesmi utkao je Robert Pilepić, a svojim vrhunskim vokalima obol kvaliteti dale su joj istinske umjetnice Antonela Malis i Vivien Galletta.
Prvi se prisutnima obratio Pavinčić zahvalivši se ponaosob svim akterima ove priče te naglasivši da je cilj pjesme ”Zakantajmo čakavci“ postati svojevrsna himna i poveznica svih čakavaca diljem Hrvatske i svijeta te simbol očuvanja čakavskog narječja i jedinstva čakavaca. Na Nena se nadovezao Robert Pilepić rekavši da nije znao da će Pavinčić, koji je od prvog dana zajedno s njim vjerovao u tu pjesmu, od nje napraviti pjesmu – projekt. Danas se čakavska riječ premalo čuje i u našim domaćim medijima te zato smatram da svi zajedno moramo činiti da se taj trend okrene, pa da naše ”ča“ čim je moguće jače zvoni na sve strane, ističe Pilepić.
Jedan od najboljih hrvatskih aranžera Aleksandar Valenčić kazao je da pjesmom ”Zakantajmo čakavci” želimo istaknut ljubav i ponos našem dragom “ča” u vrijeme kad sve više dominiraju “uvozne” riječi, umjetnost i kultura. Ne treba odbacivati novo i tuđe, ali isto tako valja znati što je izvorno naše, to isto njegovati, prenositi na mlađe generacije i ne se toga sramiti ili omalovažavati, naglašava Valenčić.
Da i Istrani imaju što za reći dokazao je direktor TZ Svetvinčenta Dean Pustijanac naglasivši da su istarska besida i kanat svojom posebnošću oduvijek krasili čakavce i bili ono što ih spaja. Iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu ”Zakantajmo čakavci“ u kojem su spojene različitosti koje čakavski dijalekt ima, a pjesmom ukazano na bogatstvo čakavskog narječja, radost druženja, zajedništva i ponosa na našu čakavsku besidu. Vjerujem kako će ova pjesma doprinijeti očuvanju i popularizaciji vrijedne domaće riječi kao što i stih u pjesmi govori: „Neka zvone te besede ča kot suho zlato vrede kad kantamo mi!“, poentira Pustijanac.
Ona koja se najčešće izražava pisanim putem, novinarka Novog lista Slavica Mrkić Modrić se ovaj put usmeno obratila rekavši kako je jezik identifikacijski kod svakog čovjeka. Ako njegujemo svoj jezik, njegujemo i sve ono što su nam naši ”stari“ pustili u nasljeđe, a dajemo i temelj onima koji dolaze poslije nas. Zato pričati “po domaću”, “po svoju” ne bi trebala bit sramota kako to neki misle, već suprotno – trebala bi biti normalna pojava jer jedino materinji jezik uvijek i iz prve govori i tko si i što si i čiji si i kakav si.
Na koncu se putem pisma svima obratila i poznata čakavka, stara bjonda Pepina napisavši : ” Ponosna san Ča san glasno zakantala na svome voljenome Čakavskemu i to uz kumpaniju z kun će se naše Ča čut sve do belega sveta, a i šire. Znate kako su stari judi užali reć da kad je selo složno je dosta i samo jedna divojka pa se baš tako i sastala složna kumpanija ka je hitila van jednu ali vrednu Čakavsku himnu.“
Na kraju svih obraćanja Grbac i Pavinčić su otvorili šampanjac, podigli zdravicu te uzviknuli :
”Neka si čuju kad čakavci kantaju i da Bog da se nikad ne zatrla domaća beseda. Živjela pjesma Zakantajmo čakavci“ !!!
I. Mellor / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net