Opatija – U Thalassotherapiji je potpisan ugovor između Hrvatskog plivačkog saveza i Thalassotherapije. Ugovor su potpisali glavna tajnica HSP-a, Ivana Jerković i specijalizant kardiologije i poznati vaterpolist, olimpijac, dr. Danijel Premuš.

Kako je došlo do suradnje? Prije nekoliko mjeseci u vrijeme Kongresa sportske medicine na kojem je bila i tema Sportska medicina i preventivni pregledi sportaša. Tu je zaiskrila iskra između HPS-a i Thalassotherapije, objašnjava dr. Premuš te se nada da je današnje potpisivanje plod dugogodišnje suradnje. Cilj je i da se Thalassotherapia pozicionira kao referentni centar za sportsku medicinu, sportsku kardiologiju ili institut, ovisno o tome koje će zakonske okvire uspjeti zatvoriti. Supotpisnica ugovora u ime HPS-a, tajnica Ivana Jerković je napomenula da su njihovi sportaši vrhunski te da je nemoguće danas ostvarivati vrhunske rezultate bez adekvatnih sportskih pregleda i sportske dijagnostike, rehabilitacije i oporavka. Kako plivački savez nastoji raditi na svojoj izvrsnosti tako je i logični slijed događaja bio da se uspostavi ovakva suradnja te se nada da će se netko od plivača uz stručni tim liječnika i kineziologa uspjeti lansirati prema samom vrhu plivačkog sporta.

Više pogledajte u video prilogu u kojem vam iznosimo tiskovnu konferenciju u cijelosti.

Kastav – Unatoč hladnoći, na startu serijala Noćna Rika u Spinčićima okupilo se 40 zaljubljenika u noćno trčanje šumskim stazama. Noćni trail u organizaciji SRK Rike okupio je razne uzraste, od najmlađih do najstarijih, pa i trkače iz susjedne Slovenije, kojima nije bio problem da pod svjetlom čeone lampe i po dosta hladnom vremenu otrče više od osam kilometara noćnog traila.

A Noćna Rika ovog puta trkače odvela je u Kastavsku šumu, ali u one njezine manje poznate dijelove. Kastav – Breza nije jedina dionica koju ima Kastavska šuma. Brojnim stazama i puteljcima isprepletena je Kastavska šuma. Dio tog šumskog bogatstva, trkačima je predstavila kružna staza Noćne Rike koja je spojila Spinčiće s Obadima i Brajanima.

Zahvaljujući entuzijastima iz SRK Rike zaboravljeni kastavski puteljci se ponovno otkrivaju i dobivaju novo značenje.

Kastav – Noćna Rika, serijal noćnog druženja trkača kojeg organizira Sportsko-rekreacijski klub Rika, u srijedu stiže u Spinčiće. Početak druženja trkača rekreativaca je u 18.30 kod lokalnog dućana Brodokomerca, a sam početak zajedničkog treninga je najavljen za 19 sati.

Staza u Spinčićima duga je 8,5 kilometara i prolazi manje poznatim zapadnim dijelovima Kastavske šume. Ideja ovakvih druženja trkača, koja imaju i svoju humanitarnu notu, pa se dobrovoljni prilozi trkača usmjeravaju prema potrebitima, upravo jest odlazak na manje poznate lokacije koje su prihvatljive trkačima, neovisno o njihovim kondicijskim mogućnostima.

Staza u Spinčićima vijuga nekad korištenim putevima i puteljcima koji padaju u zaborav. Upravo ti putevi i puteljci povezivali su nekoć sela i zaseoke u Kastavskoj šumi, da bi danas njihovu važnost, ali i ljepotu otkrivali trkači entuzijasti.

Tako i ova staza Noćne Rike spaja Spinčiće s Obadima i Brajanima, mjestima u Kastavskoj šumi u kojima se kuće na veliko obnavljaju ili pak grade nove. U svom povratku prema Spinčićima, staza vijuga planinarskim putevima i završava kod pomalo već kultne lokalne trgovine Brodokomerca uz cestu Kastav – Jušići.

Rijeka – Uvjerenje da građani ne mogu ništa promijeniti pokazuje i tvrdnja: “Stavili mi palac dole ili gore cijene će ići za 20 % gore” koju je napisala Ivana Batković u komentarima na pitanje našeg ‘sestrinskog’ portala Torpedo.media o opravdanosti poskupljenja usluga Autotroleja i time osvojila najviše simpatija svih onih koji su se uključili u ovu raspravu na društvenim mrežama.

Iako građani svake godine mogu izaći na izbore i promijeniti državnu ili lokalnu vlast, oni takvu svoju mogućnost slabo koriste. No, u slučaju poskupljenja voznih karti za 20 posto nije samo stvar u tome da su građani suočeni s još jednim udarom na svoj ionako sve skromniji standard, već se postavlja pitanje – što dobivaju za uzvrat.

To u svom komentaru naime pita naša čitateljica Ružica Valentini Tuđa:

“A što ćete ponuditi za nove cijene? Stare autobuse, nervozne vozače, loš raspored vožnje. Čast izuzecima. Zašto svima ne naplaćujete karte u busu? Bitno da stariju populaciju od 70 i više maltretirati za kartu, a mlade vas je strah pitati. Dignite primanja svojim vozačima i poboljšanje im uvjete rada”, smatra Ružica, a možemo tome i pridodati sve one slučajeve samozapaljivih buseva.

Puno je komentara iz kojih se iščitava nezadovoljstvo uslugama Autotroleja:

“Uz ovakav vozni red, trebaju spustiti cijene, a ne dignut. Autobusi voze svake prijestupne, na Delti vozači prigradskih linija sjede u autobusima, ne bi ranije došli na peron da idemo ko ljudi, nego se guramo kao ovce”, napisala je pak Adriana Žeželić.

Dakle, jedan dio korisnika kronično je nezadovoljan uslugama Autotroleja.

No, taj “detalj”, da je usluga loša godinama, nije rezultat trenutnog kretanja cijena na svjetskim tržištima nafte, zbog čega je Autotrolej sada prisiljen poskupiti vozne karte, već s upravom, nadzornim odborom i skupštinom, tj. vlasnikom ovog komunalnog poduzeća. Predsjednik i član skupštine Autotroleja je riječki gradonačelnik, sada je to Marko Filipović. Da su bili neki drugi ljudi u ovim tijelima, možda bi i usluga Autotroleja bila bolja.

Kako god bilo, naši čitatelji primjećuju i jednu zanimljivu nelogičnost s kojom se opravdava poskupljenje karti za 20 posto:

“Čekaj malo… Autobusi voze na plin, a oni cijene dižu prema nafti. Tko tu koga i za koje pare”, pita svih nas Verica Pilipović.

Posve sigurno, Autotrolej se, uostalom kao i svi mi, suočava s inflacijom.

“Mi stariji znamo iz iskustva u SFRJ, da kad inflacija krene povlači sve cijene za sobom i teško ju je zauzdati bez nekih drastičnih poteza. Možda će se tako napumpane visoke cijene ustabiliti kad uvedemo euro, jer taj zamrznuti tečaj kune nije realan i jedino visoke cijene to ispravljaju i prilagođavaju stvarnom stanju naše ekonomije, normalno na štetu nas potrošača”, kaže Marisa Gruden.

Matulji – Pust Parkeđo obješen je na stup ulične rasvjete u centru Matulja. U tom duhu odvijala se i cijela procedura vješanja pusta, pa su nesavjesni vozačima, koji su parkirali na ugibalištu za autobuse, dobili i zaslužene kazne. Kane su doduše više simboličke, pošto su ih izrekli sami članovi Pusnog odbora Matulji.

No, s obzirom na činjenicu da je u središtu mjesta uveden video nadzor parkiranja, posve je izgledno da će vozače stići matuljske kazne za parkiranje. Matulji kao da uzor u uvođenju prometnog reda vide u Opatiji?

Kako god bilo, pandemijske mjere u mnogome su utjecale i na ovogodišnji matuljski pust. No ipak se veći broj Matuljaca okupio i pozdravio to da je Pusni odbor Matulji objesio krivca za matuljske probleme u obliku Parkeđa.

Unatoč dugogodišnjem problemu i sve većem broju stanovnika Matulja, što pokazuje i zadnji popis stanovništva, lokalne vlasti ne uspijevaju osigurati prometni redu u središtu mjesta. Nova vlast pojačala je restrikcije i proširile naplatne zone, prošla je pak dopustila da se parkiranje naplaćuje nevjerojatnih sedam kuna kod Konzuma, što je samo izazvalo dodatno nezadovoljstvo građana.

Matulji imaju svoje probleme, ali prometni red, odnosno parkiranje ostaje nerješiva komunalna problematika. Posve je stoga jasno zbog čega se Pusno društvo Matulji odlučilo za Parkeđa.

Parkeđo Visi U Centru Matulja

Matulji – Matuljski općinari, odnosno zdravi predstavnici Općine Matulji, jer su načelnik i zamjenik bolesni, primili su Pusni odbor Matulji i njihovog pusta Parkeđa. Pust Parkeđo je naime ove godine najveći krivac za sve zlo koje je zadesilo Matulje.

Doista parkiranje u Matuljima ostaje trajni problem. Vlasti odlaze i dolaze, a ni jedna da riješi parkiranje. Nova vlast uvela je naplatu parkiranja kod sportske dvorane, prijašnja je dopustila da se sat naplaćuje kod Konzuma sedam kuna, novog mjesta u centru za parkiranje nema.

Pusni odbor Matulji s razlogom je za pusta odabrao Parkeđa i založio se za to da Općina sagradi novi parking u – Jušićima.

Opatija – Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2021. godine, Opatija danas ima 10.661 stanovnika. Popis iz 2011. godine pokazuje da je u Opatiji tada živjelo 11.659 ljudi. U proteklih 10 godina grad je dakle izgubio 998 svoji građana. To je gotovo 10 posto stanovništva, što je pak na razini nacionalnog prosjeka.

Naime, prema popisu 2021. godine, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, odnosno u deset godina izgubila je njih oko 400.000, što demografi ocjenjuju depopulacijskom katastrofom od koje se nećemo brzo oporaviti.

No, ono što je loše za Opatiju jest i podatak da susjedni Matulji danas imaju više stanovnika. Naime, popis 2021. godine pokazuje da u Matuljima danas živi 10.788 stanovnika i ne suočavaju se s alarmantnim demografskim podacima. Vjerojatno je ta razlika djelomično nastala i zbog toga što su Opatijci i u Matuljima pronašli jeftinije ili bolje mjesto za svoj život.

Kako na razini Hrvatske, pa tako i Opatije, postavlja se pitanje zbog čega se suočavamo s demografskom kataklizmom koja ugrožava ekonomski, ali i bilo koji drugi razvoj zemlje? Ako se na razini Hrvatske upire prst krivnje u političke strukture koje su upravljale zemljom, istom analogijom krivce za lokalnu depopulaciju treba tražiti i na nižim razinama.

Posve je jasno da nacionalne politike definiraju i lokalne, ali kad Primorsko-goranska županija, kao i njezini najznačajniji urbani centri, poput Rijeke ili Opatije, bilježe jednako loše ili čak gore demografske rezultate od nacionalnog prosjeka, nemoguće je amnestirati od odgovornosti i lokalne čelnike. Na razini Opatije to je prije svih bivši gradonačelnik Ivo Dujmić koji je gradom upravljao kao SDP-ov političar osam  godina, pa onda još četiri kao nezavisni političar.

Dakle, 12 godina gradonačelničkog mandata Ive Dujmića nemoguće je ne dovesti u korelaciju s činjenicom da je Opatija ostala bez 10 posto stanovništva i da je jedan broj ljudi prodao svoje nekretnine i preselio u one općine ili gradove u kojima su mogli ostvariti bolje životne standarde.

U tih 12 Dujmićevih godina, unatoč njegovom famoznom socijalnom nadstandardu i drugim mjerama za lokalno stanovništvo, Opatija je u, demografskom smislu, stigla u crvenu zonu. Drugim riječima, Dujmić nije uspio zadržati svoje sugrađane u Opatiji; oni su svojim demografskim politikama ocijenili da se u njihovom gradu u proteklih 10 godina živjelo jednako loše kao i u Hrvatskoj.

Taj podatak da se Opatija u utopila u sive depopulacijske trendove na razini Hrvatske, najbjelodanije rasplinjuje iluzije o boljem ili pravednijem mjestu za život. Opatija u proteklih deset godina to naprosto nije bila – u suprotnome ne bi imala 10 posto manje stanovnika nego 2011. godine. No, potpuna razina demografskih problema Opatije, kao i Hrvatske bit će poznata kad se objavi i dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj.

Taj će podatak možda biti još dramatičniji za Opatiju od činjenice da danas ima tisuću ljudi manje nego prije deset godina.

Opatija, Matulji, Lovran, Mošćenička Draga – Prema danas objavljenim podacima popisa stanovništva 2021. godine, Opatija broji 10.661, Matulji 10.788 stanovnika, Kastav 10.265 , Viškovo 16.015 , a Mošćenička draga 1.292.

U deset godina Opatija je izgubila tisuću stanovnika ili oko 10 posto. Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Opatija je imala 11.659 stanovnika. Matulji su brojali 11.246, Kastav 10.440, Viškovo 14.445, a Mošćenička Draga 1.535 stanovnika. Lovran ima 3.544 stanovnika 2021. a 4.101 stanovnika 2011. Podsjetimo, prema rezultatima popisa, PGŽ je pala na 296.195 stanovnika, a Rijeka na 108.622 (2011. imala je 128.624).

Državni zavod za statistiku danas je naime objavio je prve rezultate Popisa stanovništva 2021. Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 4.284.889 stanovnika, da bi Hrvatska pala na 3.888.529 milijuna stanovnika.

Rijeka – U prvim danima 2022. moraju se raspisati novi natječaji za izbor svih 300 direktora turističkih zajednica u Hrvatskoj, uključujući i direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića. Postupak raspisivanja natječaja može trajati do lipnja 2022. godine.

Naime, ova procedura proizlazi iz Zakona o turističkim zajednicama koji je na snazi još od 2019. godine, ali čije odredbe o izboru i mandatu direktora TZ-ova na snagu stupaju u siječnju.

Zanimljiva je i procedura provođenja Zakona. Naime, nakon što direktori TZ-ova sami sebi daju otkaz, mogu se prijaviti na novi natječaj za istu funkciju. Novi direktori bit će manje zaštićenim Zakonom o turističkim zajednicama. Prema pisanju medija, novim direktorima značajno se mijenja radni status – umjesto ugovora na neodređeno, kojeg svi sada imaju, ugovor će sklapati na određeno, odnosno na četiri godine trajanja mandata.

Dokument s tumačenjem Zakona, Ministarstvo turizma uputilo je u sve turističke zajednice. Navodno, TZ-ovi ovakvu proceduru nisu očekivali. Prema pisanju pojedinih medija, ovakvo tumačenje Zakona unijelo je štoviše pomutnju, ali i nezadovoljstvo u sustav turističkih zajednica.

Jedna od posebno spornih novosti jest i ona da će direktori moći biti osobe bez iskustva rada u turizmu. Uz formalno obrazovanje, kriteriji za novog direktora su znanje jednog stranog jezika, za regionalne direktore i HTZ poznavanje još jednog, te znanje rada na računalu.

To su danas osnove pismenosti, a ne posebne vještine, poručuju iz TZ-ova, pa im nije jasno da na tako važne pozicije u turizmu mogu doći ljudi koji nemaju veze s turizmom.

Sporno je također da Zakon ne razrađuje proceduru reizbora direktora, pa tu ostaje još nekih nejasnoća.

U Ministarstvu turizma u ovome ne vide ništa sporno niti novo. Promjene će rad turističkih zajednica uskladiti sa Zakonom, kao što su dosad trebale uskladiti i svoje akte i ustrojstvo.

Kako god bilo, ostaje za vidjeti tko će na razini primorsko-goranskog sustava turističkih zajednica ostati na direktorskoj funkciji.

Kastav – Riječka Zimska liga u trčanju Igor Malešević u svom 4. kolu stigla je u grad Kastav. Na startu se okupilo 85 natjecatelja iz raznih riječkih sportskih i rekreacijskih klubova, kao i brojni amateri.

Kastav se ponovno pokazao odličnim domaćinom, a TK Rival organizatorom utrke.

Kastavska staza dobro je poznata sudionicima Zimske lige. Ima svoj start i cilj kod Lože, a okret kod Zvirića. Sa svojih šest kilometara dužine i nekoliko uspona predstavlja izazov za trkače, posebno one koji nisu navikli na makadamske utrke. Najbrži je bio Alen Matovina koji je utrku završio za 20 minuta i 47 sekunda.

No, neovisno o trkačkim afinitetima i spremi, svi sudionici mogli su uživati u Zimskoj ligi. Kastavski epizoda imala je svoj predblagdanski ugođaj. Fritule i kuhano vino pokazali su se kao odlična okrjepa nakon kratkih, ali brzih šest kastavskih kilometara.

Riječka Zimska Liga U Trčanju ‘Igor Malešević’ Stigla U Kastav