Bez sukoba oko Miklavije – oporbeni vijećnici demonstrativno napustili sjednicu prije početka rasprave @ Matulji

admin 9 years ago Novosti

A razlog koji je četvoricu članova HDZ-a, trojicu nezavisnih vijećnika te Darjana Bukovića iz Akcije mladih naveo na takav postupak bio je u osnovi poprilično banalan – svađa s predsjednikom Vijeća Slobodanom Juračićem oko ‘‘ispravnog’‘ načina vođenja zapisnika.

Matulji – Očekivana žestoka rasprava o radnoj zoni Miklavija i stečaju tvrtke Miklavija LC osnovane s ciljem upravljanja tim prostorom ipak je izostala na prekjučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća. Naime, iako su proteklih tjedana često istupali u medijima prozivajući izvršnu vlast zbog propusta i pogrešaka u ovom slučaju, svi su oporbeni vijećnici napustili sjednicu i prije nego što je započeo dnevni red, u pokušaju ‘‘rušenja’‘ kvoruma koji na koncu nije uspio.

A razlog koji je četvoricu članova HDZ-a, trojicu nezavisnih vijećnika te Darjana Bukovića iz Akcije mladih naveo na takav postupak bio je u osnovi poprilično banalan – svađa s predsjednikom Vijeća Slobodanom Juračićem oko ‘‘ispravnog’‘ načina vođenja zapisnika. Dok su oporbeni vijećnici, ali i dio koalicije koja podržava načelnički tim, smatrali da bi se zapisnici trebali voditi kao i dosada, odnosno na način da se u njima bilježe svi govori održani u toku rasprave, Juračić je vođenje zapisnika sveo na prilično šturu formu – umjesto objašnjavanja tko je što rekao, navode se tek imena vijećnika koji su sudjelovali u raspravi – tvrdeći da su takve propozicije poslovnika.

Nakon što je Juračić odbio njihove primjedbe i ustvrdio da su zapisnici usvojeni, osmorica vijećnika shvatila su da imaju priliku prekinuti sjednicu, budući da joj je nazočilo ukupno 16 vijećnika bez odsutnog Harija Jurdane, a za kvorum je potrebno najmanje devet. Tako su, uz objašnjenje da ‘‘nije stvar u zapisniku nego u principu’‘ napustili sjednicu, no pokazalo se da je njihov manevar uzaludan. Vladajući su uspjeli ‘‘prizvati’‘ devetog vijećnika, odnosno PGS-ovog Jurdanu, i sjednica je nakon polusatne pauze nastavljena u ‘‘pomirljivom tonu’‘, a Juračić je, možda malo prekasno, najavio kako se sporni zapisnici ipak neće usvojiti te kako će pokrenuti izmjene poslovnika kako bi udovoljio zahtjevima oporbenjaka.

Pred Vijećem u ‘‘krnjem sastavu’‘, dakle pred uglavnom prijateljski raspoloženom publikom, načelnik Mario Ćiković tako je ipak uspio dobiti priliku da prezentira općinski stav u slučaju stečaja tvrtke Miklavija LC, i navodnoj tužbi privatnog suvlasnika tvrtke koja je bila u 30-postotnom općinskom vlasništvu, američke kompanije Sparta Matrix zbog izgubljene dobiti vrijedne 9,5 milijuna kuna.

– Do današnjeg dana nismo zaprimili nikakvu tužbu i o tome još ništa ne znamo. Osobno ne znam mnogo toga niti o tome što se s tvrtkom Miklavija LC događalo do 2009. godine kada sam postao načelnik, no o njihovoj ozbiljnosti svjedoči podatak da su 2011. godine najavili kako su spremni izraditi i financirati promjene prostorno-planske dokumentacije vezane uz radnu zonu Miklavija. Općina je to prihvatila, a do danas ništa nije napravljeno, kazao je Ćiković, naglasivši kako Općina nije mogla prihvatiti prijedlog dokapitalizacije društva jer nije bilo jasno u što će se novac utrošiti.

Prema njegovim riječima, ali i dokumentaciji predstavljenoj vijećnicima, plan rada tvrtke za 2014. godinu, te izvještaj o odrađenom u 2012. i 2013. godini predstavljeni su zajedno, na nepunoj i nepotpisanoj stranici papira.

– Nisam pronašao niti jedan dokument da su pali neki dogovori da će Općina Matulji dati zemljište u radnoj zoni u korist društva Miklavija LC. O tome je moglo raspravljati samo Općinsko vijeće, koje je jedino ovlašteno za donošenje takve odluke, zaključio je Ćiković.

Zanimljivo je da je Sparta Matrix, što je predstavljeno i na Vijeću, sebi pripisala mnoge zasluge u projektima vezanim uz riječku luku. Na svojim je internetskim stranicama tvrtka tako navela kako je sa hrvatskom vladom ušla u javno-privatno partnerstvo u tvrtki MLC koja je ‘‘developer’‘ u revitalizaciji ‘‘Zapadne luke Rijeka’‘ te da će se u roku od tri godine toj ‘‘Zapadnoj luci’‘ – koja bi vjerojatno trebala biti Zagrebačka obala u tom kontekstu – ‘‘revitalizirati’‘ cestovna i željeznička infrastruktura, te plinske i druge instalacije.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net