Brojne primjedbe na strategiju razvoja: Kritike državnim firmama i emancipacija Frlanije @ Matulji
Bakićev osvrt na komentar u strategiji o neadekvatnom integriranju novopridoških stanovnika, te želja da se ublaži konstataciju uz navod da se ”novopridošli dobro uklapaju i da treba nastojati da im se pruža prilika da ubuduće budu brže i kvalitetnije integrirani” – prihvaćena je…
Matulji – Javna rasprava o prijedlogu strateškog razvojnog programa Općine Matulji za razdoblje do 2020. godine, koji će sa svim prihvaćenim primjedbama biti danas na raspravi u Općinskom vijeću, izazvala je interes kod mnogih građana koji su uputili svoje komentare, a među kojima su bila i dvojica vijećnika: Ilija Bakić (HSU) i Slobodan Juračić (SDP).
Juračić je istaknuo potrebu da se naglasi veza između turističke ponude i društvenih djelatnosti te staviti društvene aktivnosti u funkciju razvoja integrirane turističke ponude, što je i prihvaćeno, dok je Bakić imao niz prijedloga, od kojih se neki referiraju na standard života u Matuljima, osobito starijih osoba, drugi na potrebu izgradnje tržnice i staračkog doma, a treći na deficit kvalitetnih kadrova u matuljskim strukturama i potrebu hitnog usavršavanja ljudskih potencijala.
– Strategija je dokument općenitog karaktera u kojem su sadržani prioriteti i mjere te preliminarni popis projekata za ostvarivanje strateških ciljeva usmjerenih prema društveno-gospodarskom razvoju Općine Matulji. Stoga je izvan obuhvata takvog dokumenta predviđati potrebe za usavršavanjima kadrova za konkretne zadatke te će se takve potrebe definirati naknadno. Uzimajući u obzir da se radi o dokumentu koji definira opće smjernice razvoja Općine Matulji, proaktivno upravljanje i razvoj ljudskih potencijala obuhvaćeni su u Strateškom cilju 2., Osnaživanje kapaciteta Općine, Prioritet 2.5. Unaprjeđenje potencijala lokalne uprave, Mjera 2.5.2. Proaktivno upravljanje ljudskim potencijalima u kojoj je jedna od planiranih aktivnosti/ projekata upravo analiza ljudskih kapaciteta u odnosu na ciljeve i aktivnosti predviđene strateškim razvojnim programom te razrada i implementacija sustava upravljanja ljudskim potencijalom, glasio je odgovor na ”kadrovsku” primjedbu, a slični odgovori upućeni su i na ostale komentare.
Ipak, Bakićev osvrt na komentar u strategiji o neadekvatnom integriranju novopridoških stanovnika, te želja da se ublaži konstataciju uz navod da se ”novopridošli dobro uklapaju i da treba nastojati da im se pruža prilika da ubuduće budu brže i kvalitetnije integrirani” – prihvaćena je…
– Poduzetničke zone nisu iskorištene zbog toga što je većinom zemljište privatno vlasništvo. Treba uvesti porez vlasnicima koji drže neiskorišteno zemljište, pa će oni spustiti cijenu zemljišta, jer jedan dio zemljišta vlasnici su stekli kupovinom zemljišta za mali novac znajući da će postati građevinsko i kad se to dogodilo digli su cijenu. Uvođenjem poreza, komunalne naknade i slično primoralo bi ih se da aktiviraju zemljište ili ga prodaju po pristupačnim cijenama, naveo je Bakić, a dobio je i zanimljiv odgovor.
Kako je navedeno, analizom je utvrđeno da model vlasništva bitno utječe na koristi koje Općina ima od uspostavljanja i eksploatacije poduzetničkih zona te se taj nalaz treba uzeti u obzir prilikom uspostavljanja novih poduzetničkih zona.
– Međutim, koliko god nečije mišljenje bilo racionalno i, u ovom slučaju, ekonomski utemeljeno, u stečena prava Općina ne može zadirati, niti je u njenoj ingerenciji uvoditi nove poreze ili ubirati poreze izvan onih koji joj po zakonu pripadaju, stoji u odgovoru na Bakićevu primjedbu.
Zanimljivu primjedbu dao je i anonimni sudionik javne rasprave, s nešto širim ekonomskim pogledom i lokalpatriotski-decentralističkim stavom stavom…
– U navedenom prijedlogu nisu obrađeni utjecaji nekih javnih tvrtki, na dosadašnji i budući razvoj Općine kako slijedi. Kao prvu naveo bih HEP ODS Pogon Opatija koja je do 90-tih godina postojala pod nazivom HEP Distribucija Pogon Opatija i zapošljavala je oko 115 radnika. Danas pod nazivom HEP ODS zapošljava oko 45 radnika uz koje je angažirano za neke poslove preko kooperanata oko 10 ljudi. Nakon ove godine najavom poticajnih mjera odlaska u mirovinu, Pogon Opatija će se ugasiti. Da li je to u interesu gradova i Općina koje pokriva? Sličan odnos je i HEP prijenos, danas HEP OPS, koji će se izgradnjom uprave u Matuljima preseliti iz vile Jeanet, koja će se prodati, a broj radnika znatno smanjiti. Znate li da se po potrošenom kWh plaća naknada u iznosu od 4,375lp za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Za godišnju potrošnju od 6000 kWh to je 265 kn. Ta sredstva bi trebala biti namjenska. Da li se išta u ovu Općinu vraća-ulaže? Za Vodoprivredu se preko Libukoma naplaćuje određeni iznos ovisno o vodomjeru. Sredstva koja se na taj način prikupljaju trebala bi biti namjenska i jednim dijelom se vraćat na način da se rade planovi za zaštitu od bujičnih voda i eroziji tla. Koliko se ubire, a koliko se vraća, upitao je ovaj sudionik rasprave u podužoj primjedbi. Dodao je i kako na području Matulja postoji i ispostava Hrvatskih šuma sa sjedištem u Buzetu, te upitao koja je njihova uloga, a požalio se i na činjenicu da još nije uvedena plinifikacija u Matulje, te da je loša razvijenost optičke infrastrukture.
– Poslovna politika privatnih i javnih poduzeća koja djeluju na području Općine Matulji (poput HEP ODS-a) nije u nadležnosti Općine Matulji te stoga ne može biti predmetom rasprave u okviru ove javne rasprave.
Nadalje, analiza stanja je dokument koji daje uvid u trenutno stanje odabranih važnih ekonomskih, demografskih, komunalnih i ostalih obilježja Općine. Analizom nije moguće obuhvatiti pojedinačne poslovne subjekte kao niti svaki potencijalni utjecaj nekog subjekta na dinamiku Općine. Naposljetku, strategija je dokument konceptualnog karaktera te kao takva određuje smjernice društveno-gospodarskog razvoja Općine. Na temelju tih smjernica (tzv. strateških ciljeva i prioriteta) će se donijeti planovi operativnog karaktera koji će omogućiti realizaciju postavljenih ciljeva, odgovoreno je.
Grupa građana dala je, čini se neuspješnu, molbu da se među naselja uvrsti i Frlanija, koju su nadopunili opsežni opisom razvoja Frlanije iz sela u naselje kroz zadnjih stotinjak godina.
– Od nekadašnjeg pograničnog sela u kojem su se ljudi većinom bavili poljoprivredom i stočarstvom, nakon drugog svjetskog rata i obnove, izgradnje infrastructure, ljudi ovog kraja počeli su se baviti i obrtom i zanatstvom (obitelj Milih, Armanini, Dubrović), stočarstvom i poljoprivredom (obitelji Frlan i Matulja), iznajmljivanjem soba turistima (obitelj Frlan već od 60-ih). Nakon novih gradnja i obnove nekadašnjih objekata na Živici, unutar naselja postoje kafići, frizerski saloni, građevinske firme Opatija gradnja i Gradel, auto prijevoznik Mrnjavac, mali obrt Kukurin, Taksi prijevoznik Matulja, Hrvatske šume d.d. Buzet, projektantska firma Tiora, automehaničarski servis, tregovina elektotehničkoh robom, trgovina i servis Dubrović interijeri, kamenoklesarski obrt Blažan, tradicija njegovanja kulturne baštine zvončara Frlanija – pakal, neki iznajmljivači soba i dr. Da li ostala naselja uvrštena u popis imaju barem ovako stanje poduzetništva? Na osnovu naprijed navedenog mislimo da postoje uvjeti za uvrštenje naselja Frlanija u popis naselja, stoji u primjedbi koju je potpisao 41 mještanin Frlanije.
Veći broj primjedbi, koje se odnose na tehnička pitanja, dale su tvrtke kao što su Bina Istra, HŽ Infrastruktura, ali i Udruženje obrtnika te drugi građani, među kojima je najviše komentara imao Sandro Pecman, predsjednik MO Veli Brgud, koji se uglavnom referirao na teme vezane uz područje koje pokriva njegov mjesni odbor.
Davor Žic / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net