Devet bisera opatijskih kruna: MIEROSZEWSKI

Devet bisera opatijskih kruna

Devet bisera opatijskih kruna

Za liburnija.net piše: Jan Bernd Urban
Pri kraju devetnaestog stoljeća, bilo je tek pitanje dana, kada će se među aristokratskim stanovnicima Opatije pojaviti i neki predstavnik poljskog plemstva.
Grad u kojem su status punopravnog građanina uživali pripadnici najodličnijih obitelji austrijskih, njemačkih, mađarskih i čeških korijena, gotovo da je smatrao svojim nedostatkom izostanak nekoga tko bi iz prve ruke mogao donositi u opatijske salone Varšavske ili Krakovske priče, čiji sadržaj je bio dostupan samo onima, koji su i bili predmetom tih priča.
Grb obitelji Mieroszewski

Grb obitelji Mieroszewski


1896. Opatija je dočekala i taj trenutak jer su priče o izbirljivim Poljacima koji daju prednost Cote d’ Azure nad nekakvom Österreichische Riviera konačno ostale bez osnova. Poljaka je dakako bilo i prije pod Učkom, no samo sa statusom gosta koji je mogao, ali i nije nužno morao biti očaran sada, već i kod razvikane konkurencije, respektiranom Opatijom.
Sagraditi vlastitu vilu ili kupiti ju na ovim prostorima, značilo je i definitivno kapitulirati pred čarima nekadašnje benediktinske opatije i njenog mikrokozmosa u kome su lovorovi gajevi i pjenušavi valovi savršeno čistog mora stvarali iluziju raja na zemlji.
Krzysztof, grof Mieroszewski z Mieroszowice bio je kao skrojen po mjeri za tadašnju Opatiju. Podanik krune Habsburga kome se nastanjenje u Opatiji nije ni pokušalo osporavati imao je dovoljno novaca da sagradi vilu koja unosi nervozu kod ljubomornih aristokratskih susjeda.
Također, grofovsko porijeklo, koje je širom otvaralo svaka vrata, slavenski korijeni simpatični Opatijcima po rođenju, obrazovanje u kojem su Chopinova muzika, Matejkove slike, francuske manire i konverzacija bile sastavnicama njegove svakodnevnice, obiteljska imanja koja su morali respektirati i mađarski magnati i dakako pregršt starijih, ali i najnovijih varšavskih i krakovskih priča s čudnovatim ruskim i germanskim likovima u glavnim ulogama.
Smutnju su, bar kod Mađara i Nijemaca kod tog Poljaka pravili tek višak slova ″z″ i ″s″ koji su u kombinaciji s dvostrukim, potpuno neslavenskim ″w″ i čudnim naglaskom u njemačkom, ali i neuhvatljivim bijegom u besprijekorni francuski, bili samo dodatak u opatijskoj svakodnevnici bremenitoj prevažnim detaljima za beskonačne salonske i kavanske priče.
Dom poljskoga grofa postala je vila Ayram, kasnijim vlasnicima i korisnicima poznata kao vila Fabri, a koju današnji stanovnici Opatije doživljavaju kao arhitektonsku nespretnost bloka hotela Istra-Marina. Pri tome je nekakva povijesna pravda da se slavensko ime Istre odnosi na objekt ponosnog Poljaka.
Ime obitelji grofova Mieroszewski je u Poljskoj, a osobito u okolici Krakowa, njihovog užeg zavičaja izazivalo respekt. Bolji poznavaoci poljske povijesti znaju da je rod Mieroszewski pripadao klanu obitelji okupljenih pod grbom i simbolom Slepowrona, mitskog gavrana iz jednako mitskih povijesnih vremena.
Kako su grbovi privilegija i povijesna kategorija, a život piše priče ne vodeći osobito računa o situacijama ili osobama obdarenim tim privilegijama, ostaje činjenica da su istom klanu, pa stoga i privilegijom korištenja Slepowrona pripadali i Ignacy Moscicki koji je kao predsjednik Poljske upravljao državom od 1926. do 1939. kao i današnjim generacijama mnogo poznatiji Wojciech Jaruzelski koji je na istoj funkciji bio sudbonosne 1989. i 1990.
U svoje vrijeme, naš Opatijac, Mieroszowski je bio sasvim zadovoljan i ponosan na neke članove svoje uže obitelji. Svaki obrazovani građanin Krakowa zna povijesno razdoblje u kome je Krakow bio grad-država. Upravo u tim teškim vremenima početkom 19. st. osobito se istakao Stanislav, grof Mieroszewski kao osnivač i najznačajniji aktivista Odbora za pomoć sirotinji u Krakowu čiji uzroci siromaštva su bili Napoleonovi ratni pohodi. U tom istom Krakowu časnu dužnost senatora je obnašao Stanislavov brat, Jan grof Mieroszewski.
Jedno od velikih imena poljske arhitekture i vojnog spisateljstva je bio imenjak našeg sugrađanina: Krzysztof, grof Mieroszewski, koji je umro u 17.st., bio je graditeljem brojnih utvrda i dvoraca, od kojih su neki i danas sačuvani.
Stanovnici Katowica uglavnom poznaju predio grada pod imenom Janow. To ime se održalo kao uspomena na Jan Krzysztofa, grofa Mieroszewskog, koji je bio osnivačem i vlasnikom nekadašnjeg Janowa.
Uz svoje ishodište Mieroszowice obitelj grofova Mieroszewski je posjedovala i brojne druge posjede. Uz poznata mjesta Bedzin ili Chrzanow, svakako treba istaknuti velebni dvorac Pieskowa Skala, jedan od najatraktivnijih bisera graditeljske baštine Poljaka.
Poljake je s Hrvatskim krajevima i stanovnicima upoznao Stanislaw, grof Mieroszewski, političar, pisac i povjesničar kroz svoje putopisno djelo: ″Z Dalmaciji″, objavljeno 1871.g.
Konačno, Opatijac Krzystof, ili kako je u našim gruntovnim knjigama upisano: Christof, grof Mieroszewski, u svoje bliske rođake ubraja i Ambrozy, grofa Mieroszewskog (1802.-1884.), znanog poljskog slikara. Zaljubljenici u Chopinovu muziku, bar oni u Poljskoj, znaju da je Ambrozy portretirao Chopinovu obitelj, pa tom vrsnom slikaru zahvaljujemo i prvi portret velikog kompozitora za koga se otimaju Poljaci i Francuzi, a za kojeg je naš Opatijac, Christof, grof Mieroszewski, dakako na besprijekornom francuskom znao reći:
″Kad mi pokažete koju je to muziku za menuete ili cotillon pisao Chopin, priznati ću ga Francuzem; u međuvremenu Vas mogu podučavati u mazurki ili polonezi, po taktovima mog zemljaka Frydryka!″
Jan Bernd Urban – vezane vijesti:
Devet bisera opatijskih kruna
Devet bisera opatijskih kruna: HOYOS
Devet bisera opatijskih kruna: HENCKEL von DONNERSMARCK
Devet bisera opatijskih kruna: KESSELSTATT
Devet bisera opatijskih kruna: KEGLEVIĆ
Devet bisera opatijskih kruna: DRAŠKOVIĆ
Devet bisera opatijskih kruna: HARRACH
Devet bisera opatijskih kruna: SERMAGE
Devet bisera opatijskih kruna: KINSKY
Devet bisera opatijskih kruna: CHORINSKY

error: Content is protected !!