Dr.sc. Lidija Nikočević: Očuvanje i njegovanje nematerijalne baštine ne postiže se njenom trivijalizacijom i komodifikacijom

Radi o još vitalnim, živim tradicijama koje su dio identiteta pojedinih zajednica. Te tradicije imaju svoje nositelje, koji su često, kao što je to slučaj sa zvončarima, jako ponosni na njih. Oni su ih naslijedili od svojih očeva i djedova i trebaju ih proslijediti budućim generacijama, na njihovu dobrobit.

Matulji – Reakciju na nakaradno predstavljanje zvončarske baštine u Berlinu reagirala je Dr.sc. Lidija Nikočević. Osim obnašanja funkcije ravnateljice Etnografskog muzeja Istre, Nikočević je članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture RH, članica Internacionalnog komiteta za Etiku ICOM-a (Internacionalnog koncila za muzeje) te autorica knjige ZVONČARI I NJIHOVI ODJECI (nastaloj na podlozi doktorske disertacije). Njezin osvrt na nastup ‘falših zvončara’ donosimo u nastavku…

Nematerijalna kulturna baština ima još jedan naziv: ŽIVA BAŠTINA.

Zašto?

Zato jer se radi o još vitalnim, živim tradicijama koje su dio identiteta pojedinih zajednica. Te tradicije imaju svoje nositelje, koji su često, kao što je to slučaj sa zvončarima, jako ponosni na njih. Oni su ih naslijedili od svojih očeva i djedova i trebaju ih proslijediti budućim generacijama, na njihovu dobrobit.

Lidija Nikočević

Istina, činjenica da su uvršteni na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta u izvjesnoj ih mjeri čini globalnom pojavom pa ne čudi interes koji za njih postoji unutar Hrvatske, a i izvan nje.

Međutim, očuvanje i njegovanje nematerijalne baštine ne postiže se njenom trivijalizacijom i komodifikacijom, što je upravo slučaj s nedavnim karikaturalnim prikazom zvončara na promotivnom sajmu u Berlinu. Naime, tamo su prije nekoliko tjedana zvončare „odglumili“ članovi folklornog ansambla „Ivan Goran Kovačić“, jer se čini da je tako organizatorima bilo jednostavnije prikazati ovaj običaj. Dakako da su stvarni nositelji ovog običaja uvrijeđeni jer su se njihovom pojavom okoristili hrvatski predstavnici na tom sajmu.

Držim da je sama ideja prikaza jednog složenog običaja, koji ima smisla isključivo u kontekstu, to jest u komunikaciji i interakciji sa onima koji znaju o čemu je riječ – sasvim promašena. Slično bi bilo da su i autentični zvončari bili tamo pozvani, jer bi bili svedeni na manekene, na začudne pojave bez objašnjenja što tamo rade i zašto. Njima nije mjesto na promotivnim sajmovima i sličnim mjestima gdje se nitko niti ne trudi objasniti o kakvom se kulturnom fenomenu radi. Za to služe filmovi i drugi vizualni efekti koji bi možda bili i upečatljiviji – pa možda i izlaganje kakvih zvončarskih maski. Na ovaj se način obezvrjeđuje i u konačnici oštećuje ova tradicija i zapravo se „reže grana na kojoj se sjedi“, jer što su gledatelji mogli misliti kada su imitatori zvončara iznebuha protrčali po sajmu?

Zvončari su opet i ponovi svedeni na objekt, kao što je to bio slučaj u više navrata, od strane različitih turističkih djelatnika, ali i umjetnika, koji su ih željeli imati u okviru različitih uprizorenja na sceni i izvan nje. Pri tome su htjeli da se zvončari prilagode njihovoj ideji.

Kada je riječ o pjesmama i plesu, zahvaljujući samom žanru, znatno je lakše i bezopasnije u takvim prilikama angažirati osobe poput Tamare Obrovac (koja interpretira istarsku tradicijsku glazbu) i niza nadarenih tzv. „etno“ glazbenika ili pak plesača. Običaje, osobito one koji žive u zajednici, uvijek je zahtjevno i nezahvalno prenašati na scenu jer se gubi kontekst unutar kojih postoje. Lokalne zajednice, kao nositelji, nemaju ništa od toga, štoviše takva banalizacija može se loše odraziti na njihov integritet. U ovom se slučaju pokazalo da sami ne znamo cijeniti i njegovati ono čime se načelno želimo ponositi – vlastitom kulturnom baštinom.

Etnolozi i drugi stručnjaci koji se bave nematerijalnom baštinom uskoro će se okupiti na okruglom stolu kojim će se tematizirati ovaj i slične probleme vezane uz prenošenje tradicije na scenu i u okvire nesrodne onom autentičnom.

VIDEO/FOTO Brgujski i Halubajski zvončari zahtijevaju javnu ispriku organizatora nastupa lažnih zvončara i jamstvo da se takve zlouporabe više neće događati

 

 

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net