Drugi festival hrvatske tjestenine @ Opatija
…na skupu će se prezentirati domaća autohtona jela, ali i tražiti odgovori na pitanja kako unaprijediti proizvodnju, promociju i potrošnju tjestenine…
…Hrvati godišnje pojedu 40 tisuća tona tjestenine, a Slovenci čak tri puta više…
Opatija – Na Drugom festivalu hrvatske tjestenine, u opatijskom će se hotelu ”Ambasador” 16. veljače predstaviti stotinjak vrsta hrvatskih jela i drugih delicija pripravljenih s tjesteninom, a sve u cilju poticanja boljeg plasmana hrvatske tjestenine u hotelsko-gastronomski sektor.
Međutim, osim same demonstracije i degustacije, održat će se i zanimljiva rsprava na kojoj će hrvatski proizvođači tjestenine, te hoteljeri i restorateri pokušati naći rješenje kako nastaviti pozitivne trendove koji se pojavljuju na ovom tržištu posljednjih godina, te istovremeno zaustaviti one negativne.
– U Hrvatskoj se takva hrana u pansionskoj ponudi hotela nudi u samo 40 posto slučajeva. U a la carte hotelskoj ponudi situacija je i gora pa autohtona hrana čini tek 29 posto ponude. U restoranima je situacija bolja, no u hotelskoj je ponudi izuzetno loša. Rješenje je, među ostalim, povezivanje ugostitelja i proizvođača hrane, smatra Slobodan Ivanović, profesor na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
Naime, iako Hrvatska ima brojne tradicionalne proizvode od tjestenine, kao što su šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci, danas se uvozi otprilike 60 posto tjestenine koja se proda na hrvatskom tržištu. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine, a potrošnja bilježi daljnji trend porasta, kao i proizvodnja. Od prijašnjih 6.500 tona proizvodnih tona godišnje (podatak iz 2000. godine) Hrvatska je napravila znatan iskorak pa danas proizvodi 18.000 tona.
– No unatoč tome još uvijek je postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku izuzetno visok, a iznosi od 60-65 posto što zabrinjava. Iako je taj postotak svojevremeno iznosio čak 80 posto, a i više, ipak je došlo do značajnih pomaka i smanjivanja uvoza. Trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7 posto tjestenine onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. U konačnici stoji pred velikim izazovom te mora dati odgovor na pitanje; tko će zadovoljiti intezivan rast potrošnje tjestenine? Kako razviti domaće potencijale i suvereno parirati uvoznoj tjestenini, postavili su organizatori pitanja koja bi svoje odgovore mogla dobiti na okruglom stolu u Ambasadoru.
Sudionici skupa su hoteljeri i restorateri iz ovog velikog područja Lijepe naše, koji će kušati 100 različitih jela od tjestenine i nakon toga odlučiti; hoće li na svoj hotelsko-restoraterski stol staviti uvoznu i često nekvalitetnu tjesteninu ili domaću koja odiše autohtonošću, originalnim recepturama i okusima i koju nije pregazio dah industrijske masovne proizvodnje.
– Hrvatska je zaštitila samo pet autohtonih jela dok su Italija i Francuska to napravile sa čak 150 svojih tradicionalnih delicija. Domaća hrana je brand kojeg moramo razviti i intenzivirati, tjestenina je takođe vrlo bitna u toj priči, no današnja situacija je daleko od blistave – ističe Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson, organizatora manifestacije.
Festival se organizira pod patronatom Ministarstva turizma RH, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka RH, generalni pokrovitelj je Hrvatska gospodarska komora koja želi na ovom skupu intenzivirati da što više proizvoda dobije oznaku hrvatske kvaliteta i oznaku Hrvatski proizvod. Pokrovitelj skupa je Primorsko-goranska i Grad Opatija a organizacijski pokrovitelj Turistička zajednica grada Opatije.
– Već četiri godine uz potporu države radimo upravo na projektu Hrvatska gastronomska baština u okviru kojeg smo obradili stotinjak jela iz cijele Hrvatske, među kojima značajan dio zauzima i tjestenina, dio smo fotografirali i prezentirali u kuharici, s time da pripremamo i drugu. Osim toga, dio projekta je vezan za edukaciju samih kuhara koji su kroz seminare imali prilike učiti upravo o autohtonim jelima. Dakle, Ministarstvo turizma bi najprije trebalo odrediti koja ćemo jela promovirati, a potom treba osmislilti vizualni identitet tih jela i prilagoditi ih u prezentaciji modernim trendovima, ističe Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.
Ivan Mellor / Liburnija.net
___________________________________________________________________________________________
Liburnija.net; Vaše online novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net