Dujmićevih 12 godina stiglo na naplatu: Opatija danas ima 10 posto manje stanovnika

Potpuna razina demografskih problema Opatije, kao i Hrvatske bit će poznata kad se objavi i dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj.

Opatija – Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2021. godine, Opatija danas ima 10.661 stanovnika. Popis iz 2011. godine pokazuje da je u Opatiji tada živjelo 11.659 ljudi. U proteklih 10 godina grad je dakle izgubio 998 svoji građana. To je gotovo 10 posto stanovništva, što je pak na razini nacionalnog prosjeka.

Naime, prema popisu 2021. godine, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, odnosno u deset godina izgubila je njih oko 400.000, što demografi ocjenjuju depopulacijskom katastrofom od koje se nećemo brzo oporaviti.

No, ono što je loše za Opatiju jest i podatak da susjedni Matulji danas imaju više stanovnika. Naime, popis 2021. godine pokazuje da u Matuljima danas živi 10.788 stanovnika i ne suočavaju se s alarmantnim demografskim podacima. Vjerojatno je ta razlika djelomično nastala i zbog toga što su Opatijci i u Matuljima pronašli jeftinije ili bolje mjesto za svoj život.

Kako na razini Hrvatske, pa tako i Opatije, postavlja se pitanje zbog čega se suočavamo s demografskom kataklizmom koja ugrožava ekonomski, ali i bilo koji drugi razvoj zemlje? Ako se na razini Hrvatske upire prst krivnje u političke strukture koje su upravljale zemljom, istom analogijom krivce za lokalnu depopulaciju treba tražiti i na nižim razinama.

Posve je jasno da nacionalne politike definiraju i lokalne, ali kad Primorsko-goranska županija, kao i njezini najznačajniji urbani centri, poput Rijeke ili Opatije, bilježe jednako loše ili čak gore demografske rezultate od nacionalnog prosjeka, nemoguće je amnestirati od odgovornosti i lokalne čelnike. Na razini Opatije to je prije svih bivši gradonačelnik Ivo Dujmić koji je gradom upravljao kao SDP-ov političar osam  godina, pa onda još četiri kao nezavisni političar.

Dakle, 12 godina gradonačelničkog mandata Ive Dujmića nemoguće je ne dovesti u korelaciju s činjenicom da je Opatija ostala bez 10 posto stanovništva i da je jedan broj ljudi prodao svoje nekretnine i preselio u one općine ili gradove u kojima su mogli ostvariti bolje životne standarde.

U tih 12 Dujmićevih godina, unatoč njegovom famoznom socijalnom nadstandardu i drugim mjerama za lokalno stanovništvo, Opatija je u, demografskom smislu, stigla u crvenu zonu. Drugim riječima, Dujmić nije uspio zadržati svoje sugrađane u Opatiji; oni su svojim demografskim politikama ocijenili da se u njihovom gradu u proteklih 10 godina živjelo jednako loše kao i u Hrvatskoj.

Taj podatak da se Opatija u utopila u sive depopulacijske trendove na razini Hrvatske, najbjelodanije rasplinjuje iluzije o boljem ili pravednijem mjestu za život. Opatija u proteklih deset godina to naprosto nije bila – u suprotnome ne bi imala 10 posto manje stanovnika nego 2011. godine. No, potpuna razina demografskih problema Opatije, kao i Hrvatske bit će poznata kad se objavi i dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj.

Taj će podatak možda biti još dramatičniji za Opatiju od činjenice da danas ima tisuću ljudi manje nego prije deset godina.