Europa će više brinuti za zdravlje građana: Najavljena nova sredstva za ulaganje u zdravstvene sustave na svim razinama

Piše: Srđan Kerčević, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije

Europska komisija u studenom je predložila osnivanje Europske zdravstvene unije kojom će se osigurati visoka razina zaštite ljudskog zdravlja te zagovarati jačanje postojećih mehanizama radi bolje zaštite, prevencije i odgovora na opasnosti za zdravlje.

Rijeka – Uslijed širenja zaraze koronavirusom, svakodnevno svjedočimo sve većem pritisku na zdravstvene sustave, ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama Europe i svijeta. Iako zdravstvena politika ne spada u nadležnost Europske unije, novonastale okolnosti uzrokovane COVID-19 pandemijom pokazale su da je nužno uskladiti zdravstvene sustave među europskim državama, intenzivirati istraživanja i povećati ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i zdravlje građana. Zbog toga je Europska komisija u studenome predložila osnivanje Europske zdravstvene unije kojom će se osigurati visoka razina zaštite ljudskog zdravlja te zagovarati jačanje postojećih mehanizama radi bolje zaštite, prevencije i odgovora na opasnosti za zdravlje. U tom cilju, a kao nastavak Trećeg programa EU-a za zdravlje aktualnog do kraja 2020. godine, Europska komisija je predložila novi zdravstveni plan za razdoblje 2021. – 2027. pod nazivom „EU za zdravlje” (EU4Health).

Da je nužno identificirati ključne potrebe zdravstvenih sustava Komisija je prepoznala već početkom godine, kada je pokrenula pilot projekt mapiranja potreba u zdravstvu, koji će poslužiti identificiranju stvarnih potreba zdravstvenog sustava na regionalnoj, lokalnoj pa čak i na razini pojedinih naselja. Na poziv Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije aktivno su sudjeluju u zajedničkom projektu koji se provodi u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, za izradu metodologije mapiranja zdravstvene infrastrukture, ljudskih resursa, postojećih kapaciteta te potreba u području hitne i dugotrajne skrbi. Primjenom navedene metodologije, države članice, lakše će moći pripremiti svoje strategije i planirati buduće investicije, podržane sredstvima europskih fondova i programa, ali i drugim instrumentima poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili državnog proračuna.

Na tragu brojnih potreba i izazova, novi će program Unije pridonijeti oporavku nakon pandemije i to poboljšanjem zdravlja stanovništva, jačanjem otpornosti zdravstvenih sustava i promicanjem inovacija u zdravstvenom sektoru. Za program je alocirano 9,4 milijarde eura, što u odnosu na prethodni program predstavlja drastično povećanje od gotovo 2.100%. Iz programa će se ulagati u jačanje zdravstvenih sustava te zaštitu europskih građana od prekograničnih zdravstvenih prijetnji. Sredstva će se također trošiti i na povećanje kapaciteta država, ali i regionalnih i lokalnih razina za upravljanje krizama. Sredstva će biti na raspolaganju i za osiguravanje dostupnosti lijekova i drugih medicinskih proizvoda te podupiranje inovacija. Aktualna kriza pokazala je koliko je zdravstveno osoblje važna karika u borbi protiv zaraze, i zato će jačanje zdravstvenih sustava i radne snage u zdravstvu biti jedan od ciljeva ovoga programa. Znanje se pokazalo ključnim resursom u suzbijanju pandemije, osobito na njenom začetku. Tako će osnivanje referentnih laboratorija i centara izvrsnosti te njihova koordinacija biti jedan od prioriteta Unije, uz ulaganja u digitalne inovacije, projekte visoke dodane vrijednosti, u kritičnu zdravstvenu infrastrukturu te analitičke aktivnosti kao što su visokotehnološke studije i prikupljanje podataka.

Iako je aktualna pandemija u opravdanom fokusu javnosti, dugoročno će se obuhvatiti i drugi važni izazovi poput nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa među stanovništvom, zemljama i regijama te dostupnosti kvalitetne preventivne i kurativne zdravstvene skrbi, liječenje nezaraznih bolesti poput raka, mentalnih oboljenja, rijetkih bolesti i socioekonomskih odrednica rizika zdravlja. Programom „EU za zdravlje“ će neizravno upravljati Europska komisija i agencije EU-a, a provodit će ga države članice te nevladine i međunarodne organizacije. Komisija namjerava financirati projekte za potporu državama članicama, stručna savjetovanja te programe osposobljavanja i razmjene za zdravstveno osoblje. Europska unija već je pokrenula nova medicinska istraživanja, a nastavit će financirati klinička ispitivanja u cilju bržeg razvoja i dostupnosti djelotvornih lijekova i cjepiva, za što se već sada izdvajaju veliki novčani iznosi. Iako je potreba za ulaganjima u zdravstvo iz dana u dan sve veća, program „EU za zdravlje“ će se moći koristiti najranije početkom 2021. godine, nakon usuglašavanja najvažnijih europskih institucija oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027.,  kada će novi europski proračun stupiti na snagu.

Više o EU fondovima i aktivnostima Razvojne agencije PGŽ možete pročitati na portalima: www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr