Feljton: Vasanska – mića zemja za čuda judi (četvrti dio)

vas_pov_5_2

O povijesti opatijskog naselja Vasanska u feljtonu koji će uskoro biti objavljen i kao knjiga piše dr. sc. Roberto Žigulić.

Po ken su se redoslede delale vile va Vasanskoj danaska nan je dosta dobro poznato, aš su gotovo se storene pokle 1875. leta, a to će reć da su kućni broji dobivale po rede delanja, od Vasanska kbr. 77 nadaje. Kako su kućni broji od 77 do 81 va gornjen kraje tj. va Zatke i pul Tumpić, to bi prva vila va Vasanskoj nakon kući Brčić – Jurković (Vasanska 1) i vili Viktor i Petri (Vasanska 2 i 3), trebala bit Vila Ida na Slatine (Vasanska kbr. 82). Ova vilu malo uvučenu od mora, storil je okol 1880. leta Mate Car – Jurčić, na staren gospodarsken objekte Mateta Letiša z Opatije kbr. 33, a va njoj je bival raneje spominjani barun Artur von Schmidt – Zabierow. Nakon kratkega neimarskega predaha, za njuj su, uz samo more, storene vile Car ili Dante 1888. leta (Vasanska kbr. 90, do vile Letiš) i Vila Musil (Vasanska kbr. 91, do banja Quitta).

vas_pov_5_1

Ova zadnja vila, bila j’ domun morda najvećega broja poznateg judi ki su va uspjehe Opatije kot turističkega i lječilišnega odredišta, imeli svoj parat. Vila se negdere zove i Vila Glax aš je va njoj bival dr. Julius Glax (11.3.1846. – 9.8.1922.), bečki sveučilišni profesor, balneolog i pršona ku se z pravun naziva ocun zdravstvenega turizma na oven područje. Dr. Glax je bil i prvi direktor Lječilišnega povjerenstva i voditelj Društva za poljepšanje lječilišta Opatija. Nakon njigovega preseljenja va vilu Portheim, na vološćanskoj strane lječilišta Opatija, va istoj je Vile, neč kašneje, bival i dr. Julius Cohn, rojen 9. novembra 1869. leta, specijalist za boli uha, grla i nosa. Ovaj je doktor, porijeklun Židov, prišal va Opatiju 1898. leta i ubrzo, 1903. leta, dobil ponudu ku jednostavno ni mogal odbit. Obećana mu j’ vila va Opatije i plemićka titula va pakete z ženun i dva malodobna otroka. Međutin, pršona z kun se j’ moral oženit ni bila niki drugi nego dvorska plesačica Maria Schleinizer, prva ljubavnica nadvojvodi Otta Habsburškega. Da bi se izbjegal dvorski skandal, ovu j’ već četrdesetogodišnju plesačicu z dva mića otroka bilo potreba udomit, a idealno j’ mesto najdeno va Vasanskoj, ča daje od bečkega dvora. Plemeniti j’ Julije nakon desetak let konačno mogal svojmu prezimenu dodat i teško stečenu plemićku titulu, te j’ odonda poznat kot Julius Cohn Edler von Hortenau. Šalu na stran, dr Julius Cohn Edler von Hortenau spominje se i kot jedan od najzaslužnejeh za otpiranje najjužnejega dela obalne šetnici.

Ta etapa kaj j’ službeno otprta komać okol 1911. leta, a ka j’ Opatiju spajala z obalnen šetalištem na područje Lovrana, gotovo je cela pasevala teritorijun leprinačke općini. Va taljansken periode kot vlasnik ove Vili spominje se Luigi Panciera, z početka mići fabrikant sladoleda, ki j’ prišal va Opatiju z talijanskun okupacijun oveh kraji. On se j’ pokle očito dobro snašal, pa j’ va blizine svoje kući tj. na Slatine, postal vlasnik pravega poslovnega carstva. Koliko j’ pustil traga va Opatije, lahko j’ danaska provjerit raspitujuć se pul običneg judi kade j’ Vila Glax a kade j’ Pančera?

Dosad objavljeno u ovome feljtonu:
Vasanska – mića zemja za čuda judi – uvod
Vasanska – mića zemja za čuda judi – prvi dio
Vasanska – mića zemja za čuda judi – drugi dio
Vasanska – mića zemja za čuda judi – treći dio

Roberto Žigulić

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net