Feljton: Vasanska – mića zemja za čuda judi (treći dio)

Pogled na Vasansku...

Pogled na Vasansku…

O povijesti opatijskog naselja Vasanska u feljtonu koji će uskoro biti objavljen i kao knjiga piše dr. sc. Roberto Žigulić.

Za si oni ki su manje marili za more, a više za duge šumske šetnji, okolnosti su va Opatije, na prelaze z XIX. va XX. stoljeće, šle va povoljnen smere. Se to j’ bilo posljedica jenega događaja z 1896. leta kada je rumunjski kralj Karol za svojga svakodnevnega jahanja po šume šal va kriven smjere pa se j’ zgubil negdere pod Leprincun. Jadan, drugo j’ jutro vižital kotarskega kapetana, baruna Artura von Schmidta – Zabierowa da ga priupita zač puti nisu urejeni i uredno senjani. Kada se j’ šegavi Zabierow diskretno potužil da za takove stvari ni beči, Kralj je galantno položil na stol popriličnu svotu ka j’ trebala poslužit za tu svrhu. Šoldi su namjenski potrošeni te j’ šetalište, dofinjeno 1901. leta, dobilo ime po svojemu mecene: Šumski put kralja Karola. Danas je to Šetalište Carmen Sylve, po rumunjskoj kraljice Elizabete, Karolovoj žene. Pasujuć kroz šumarki javoriki, koj je pripiševano blagotvorno svojstvo odbijanja insekat, potencijalneh prenosnik neugodneh boli, Šumski j’ put kralja Karola nutil niz zanimljiveh spomen obilježji od keh se j’ na leprinačkoj strane nalazil samo mostić admirala Littrowa, nastavnika pomorske akademije va Reke, kega opatijska povijest štima po pjesničken dare. Paralelno z izgradnjun šumskega puta, Društvo za poljepšavanje Opatije obavilo j’ i senjevanje seh šumskeh puti, tako da su se želje rumunjskega meceni bile ispunjene do njigovega sljedećega pojavljivanja va Opatije. Kada j’ već govora od javoriki, onda rabi reć da j’ ona na početke XX. stoljeća bila prepoznana kot jako važna karika va lječilišnen imiđe Opatije.

vas_pov_4_1

Tako j’ leta 1905. Lječilišna komisija lječilišta Opatije zabrinuta radi zatiranja šum javoriki, ke su se jako razredile zbog novoučinjenih gradnja u zadnjih godina i misli da bi jedno opće iskorienjene javorike od neprocenjene škode za lječilište bilo. Zato već onda predlažu dva načina rasajevanja javoriki i to kroz rasajevanje mladeh javorik ili da se seme javoriki seje na oneh mesteh ka su slobodna od investitori. No stvar se j’ izgleda jako brzo promenila i z I. svetsken rate prišle su egzistencijalne brige, pa tako 1916. leta desetak stanovnik leprinašćini podnosi zahtjev za trganje lovorikinog lišća na vlastiton zemljištu i si su skupa tega leta prijavili trganje okol 2000 kil javorikineh per.

Sa j’ navedena infrastruktura smještena va Leprinašćine, kako i ona va Opatije, bila usmjerena va razvoj opatijskega turizma i ugostiteljstva. Va kombinacije z pristiglen kapitalun i investicijami, takovo j’ društveno ozračje pomoglo procvatu Opatije. O temu procvatu, tj. o onemu ča j’ va priobalnen dele Vasanske i Leprinca storeno va nekeh pedesetak let na prelaze z XIX. va XX. stoljeće, najboje govori Klasifikacijski popis javnih upisa koji pripadaju privatnim licima (hotela, pansiona, restorana, krčmi, kavana, barova i gostiona) sastavjen na Volosken 25.3.1925. leta. Na ten je popise osan hoteli od keh su va kategoriju prvoklasneh svrstani oni Emiliji Barth z Veprinca kbr. 138 (Tivoli va Ičićeh), Frederica Kirscha z Vasanske kbr. 167 (Savoy dofinjen 1912. leta), Josephusa Klügla z Vasanske kbr. 120 (Excelsior), Conrada Quitte z Vasanske kbr. 126 (pansion Stern), Tullia Tomasia z Vasanske kbr. 148 (Speranza) i Franciscusa Davida z Vasanske kbr. 168 (Residenz dofinjen 1925.). Drugoklasan je hotel Roberta Pleterskog z Vasanske kbr. 100 va vile Augusta, a trećeklasan hotel Tereze Riedl z Vasanske kbr.105 (vila Irenea). Vlasnici pansioni prema istemu popisu su Mina Breiner z Vasanske kbr.169, Vittorio Lakatos z Vasanske kbr. 125, Ivan Letiš z Vasanske kbr. 2, Emilia Lewiecka z Vasanske kbr. 111, Giovanni Pum z Vasanske kbr. 142, Aurelia Rybicka z Vasanske kbr. 115, Marija Sakarova z Veprinca kbr. 142, Franz Schlosser z Vasanske kbr. 127, Julia Szabados z Veprinca kbr. 167, Stefan Vidakovits z Vasanske kbr. 115, Marija Vlašić z Veprinca kbr. 112 i Albina Zambelli z Vasanske kbr. 120. Pansioni su klasificirani od prvoklasneh do četvrtoklasneh. Popis otkriva i dva restorana na području leprinačke općini, Giuseppe Brussatoia na adrese Vasanska kbr. 3 i Casparusa Falka na adrese Vasanska kbr. 149 te četire gostionice, Amalije Haas, Vasanska kbr. 129, Tereze Krstof, Vasanska kbr. 137, Gualtiera Poistingla, Vasanska kbr. 90 i Antona Zaheja, Poljane kbr. 165, Ika.

vas_pov_4_2

Od kavan na popise su one Lugija Panciere z Vasanske bb, Sigismundusa Slovaka z Vasanske kbr. 152 i Marije Treplag z Vasanske kbr. 154, dok se kot bar vodi buffet Marijana Marchia z Vasanske bb. Popis dofinjuje osan krčam: Ivana Andretića z Vasanske kbr. 62, Karoline Baćić z Poljana kbr. 115, Ferdinanda Baćića z Poljana kbr. 114, Ivana Blagara z Veprinca kbr. 3, Katarine Franović z Vasanske kbr. 26, Marije Hlanuda z Vasanske kbr. 66, Antona Marčelje z Vasanske kbr. 162 te Antonije Žiganto z Poljana kbr. 154. Z popisa j’ očito da su se va to vreme točno razlikovale gostionice, ke su se nalazile va Vasanskoj bliže moru i bile namenjene opatijskoj klijentele bojega imovinskega statusa, i krčme ke su bile va opatijsken zaleđe, a pohodili su ih obično domaći judi slabejega imovinskega statusa.

Dosad objavljeno u ovome feljtonu:
Vasanska – mića zemja za čuda judi – uvod
Vasanska – mića zemja za čuda judi – prvi dio
Vasanska – mića zemja za čuda judi – drugi dio

Roberto Žigulić

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net