[FOTO] Još tri zanimljiva predavanja obilježila jesenski program Coffeehouse Debatesa

Tekst i foto_ Ivan Cerovac

Portal PodUčkun.net 2 years ago Kronika

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” izrazili su veliko zadovoljstvo sadržajima organiziram ovu jesen, te najavili nova događanja koja nas očekuju već u siječnju 2022. godine.

Lovran – Uz središnja događanja ove jeseni, uključujući panel-diskusiji “Pisci u društvu” i izvrsno predavanje “Svemogućnosti 3d tehnologija”, u sklopu projekta popularizacije znanosti i deliberativne demokratske kulture Opatija Coffeehouse Debates tijekom studenog i prosinca održana su i druga zanimljiva predavanja i aktivnosti. Tako je u prostorijama Udruge “Kulturni front”, u sklopu projektnog pravca “Kulturni forum”, svoj rad predstavila Nela Dunato, mlada riječka umjetnica i dizajnerica, dok su u Lovranu veoma zanimljiva i dobro posjećena predavanja održali docenti Robert Kurelić i Nebojša Zelič.

Predavanje Nele Dunato “Živjeti od kreativnosti – mitovi i stvarnost” privuklo je brojne posjetitelje koji su poželjeli poslušati kako je mlada riječka umjetnica pokrenula vlastiti posao i svoju strast prema umjetnosti pretvorila u profesionalnu aktivnost od koje se može samostalno živjeti. Počevši se baviti dizajnom od 2005. godine, Nela Dunato je odlučila svoje kreativne potencijale iskoristiti u marketingu gdje njezine usluge traže brojne tvrtke i udruge iz Hrvatske i inozemstva. Za početak, predavačica je istaknula kako o mogućnostima hrvatskih umjetnika postoje dva suprotna, ekstremna i pogrešna stava: prvi je kako za umjetnost u Hrvatskoj nema mnogo mjesta, te da je gotovo nemoguće postati samostalni umjetnik i živjeti samo od svog rada u umjetnosti (bez nekog drugog posla ili pomoći sa strane), a drugi da svatko tko se dovoljno trudi i dovoljno jako to želi može postati profesionalni umjetnik koji živi od svog rada. Istina je, smatra Dunato, negdje u sredini. Iako brojni uspješni umjetnici često smatraju kako su trud i motivacija bili dovoljni, često zaboravljaju druge povoljne okolnosti u kojima su se nalazili i koje su im omogućile da se ostvare u umjetnosti.

U nastavku predavanje, Dunato je predstavila listu osobina i karakteristika koje su potrebne da uspije “živjeti od kreativnosti”, tj. da se uspije pristojno zarađivati od svog umjetničkog rada. Na prvom mjestu tu je ljubav prema stvaranju, i to ne samo prema završnim produktima umjetničkog rada, nego prema samom (dugotrajnom, teškom i ponekad mukotrpnom) procesu rada kojim se umjetnička djela stvaraju. Međutim, ljubav prema stvaranju sama nije dovoljna – potrebno je oformiti kolekciju mudro izabranih radova koji će predstavljati vještina umjetnika i koju će se slati potencijalnim poslovnim partnerima kako bi se pokazalo vlastite kompetencije, ali i stil rada. Međutim, ni uz izvrsne umjetničke radove uspjeh nije zagarantiran – potrebno je osluškivati potrebe tržišta i utvrditi kako vlastite vještine iskoristiti za nešto što će biti komercijalno isplativo. Također, potrebno je osmisliti i kako će umjetnik dolaziti do krajnjih korisnika – hoće li raditi za nekoliko velikih kompanija u izradi njihovog grafičkog identiteta, koji se proteže od logotipa i mrežnih stranica kompanije pa do dizajna kataloga ili pakiranja pojedinih proizvoda, ili će se orijentirati širem i ponekad nesigurnijem tržištu i financirati svoj rad putem crowdfundinga ili koristeći platforme za online prodaju umjetničkih djela kao što su Etsy, Creative market ili Smashwords. Financijski uspjeh, čak i kada su svi raniji koraci dobro odrađeni, ne dolazi preko noći. Zbog toga je u početku bitno imati financijsku podršku, bilo od roditelja, partnera ili od stalnog ili honorarnog posla (izvan područja umjetnosti) dok se ne stane na noge i ne oformi dovoljno velika mreža korisnika i poslovnih partnera da je moguće sve životne troškove pokriti baveći se samo kreativnim radom. Predzadnje, Dunato smatra kako su od velike važnosti za uspjeh i poslovne vještine. Sposobnost kvalitetne komunikacije, dobro upravljanje financijama i postavljanje cijenama, poznavanje zakona i pravilnika te snalaženje u marketingu vještine su koje značajno doprinose i uvelike pomažu bavljenju umjetnosti kao profesijom. Završno, važna umjetnička osobina je i jedinstven stil ili pogled na svijet, koji se održava kroz umjetnički rad i koji rad umjetnika čini inovativnim i prepoznatljivim. Ovo omogućava umjetnicima da se istaknu u odnosu na druge kolege, da ostanu upamćeni i da lakše nađu poslovne partnere. Nakon predavanja je uslijedila duga i kvalitetna rasprava, a cijelo se predavanje i diskusiju može pogledati putem poveznice u nastavku.

Predavanje dr.sc. Roberta Kurelića, docenta s Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Puli, pod naslovom “Rituali i ceremonije u srednjovjekovnoj politici” okupilo je velik broj zainteresiranih slušatelja koje je zanimalo kojim su se društvenim aktivnostima potvrđivala prava i privilegije u prošlosti, te što se od te davne tradicije očuvalo do danas. Predavanje održano u Galeriji Laurus u Lovranu odgovorilo je na ova i brojna druga pitanja, a Kurelić je započeo opisujući predmete velike simbolične važnosti u srednjovjekovnoj politici, poput kraljevske krune kao simbola vlasti (i prava na vlast!), ili obiteljskog pečata, koji je plemstvu služio kao svojevrsna osobna iskaznica. Naravno, ovi su predmeti imali važnost i društveni utjecaj samo dok je postojalo kolektivno uvjerenje da oni nešto predstavljaju ili znače, zbog čega su uz njih vezani složeni rituali kojima je svjedočio puk (ili njegovi predstavnici), poput krunidbe ili proglašenja vitezom ili plemićem. Iako danas ovakve rituale nalazimo nešto rjeđe, slične rituale možemo vidjeti u promociji i dodjeli diploma na sveučilištima, u ritualima vjenčanja, pa čak i u proceduri polaganja prisege nekih visokih državnih dužnosnika.

Iako su ovi srednjovjekovni rituali služili ustoličenju i potvrdi moći i prava vladara, oni su istovremeno definirali i podupirali cijeli hijerarhijski sustav ispod njega. Tako, primjerice, na slikama krunidbe vladara jasno vidimo koja su mjesta (prema važnosti) zauzimali uzvanici, a slično možemo vidjeti i danas, proučavajući kime se okružuju utjecajne osobe na javnim događanjima. Posebni su analitičari iz SAD-a tako, tijekom Hladnog rata, proučavali fotografije sa (ili nakon) svakog sastanka Centralnog komiteta SSSR-a kako bi mogli uočiti kakva je trenutna hijerarhija unutar vladajućih krugova druge države. Čak i danas, primjerice na fotografijama nakon sastanaka skupine G20 možemo, prema rasporedu stajanja, vidjeti kako se kreću odnosi među državama i tko koga smatra strateškim partnerom. Završno, Kurelić se pozabavio heraldikom i dizajnom grbova, istaknuvši kako su vladari nastojali proklamirati svoju vlast nad zemljama kojima su vladali uključujući njihove (lokalne i regionalne) grbove u svoj kraljevski grb.

U raspravi koja je uslijedila povukla su se brojna zanimljiva pitanja, a okupljene slušatelje je najviše zanimalo kako je izgledao (i kako bi trebao izgledati) hrvatski grb, s obzirom na dugu diskusiju oko boje prvog polja. Kurelić je istaknuo kako se u srednjem vijeku hrvatski grb javlja u obije varijante, ali i da često ima i drugačiji (manji) broj polja nego danas. Zaključio je da rasprave kako je izgledao prvi hrvatski grb povlače jako malo teza oko toga kako bi trebao izgledati danas, istaknuvši da se u 20. stoljeću značenje tih varijacija izuzetno ispolitiziralo i danas moramo biti svjesni tereta koji neke od njih povlače. Okupljeni su postavljali i druga konkretna pitanja, od toga kako su obrtnici i trgovci u srednjem vijeku označavali svoje radnje do toga kako će simboli i ceremonije izgledati u budućnosti. Cijelo je predavanje (skupa sa diskusijom) prenošeno amaterskim live streamingom te ga je moguće pogledati na poveznici u nastavku.

Treće je predavanje, također u Lovranu, ali ovaj put u inspirativnom interijeru Galerije Kula, održao dr.sc. Nebojša Zelič, docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i voditelj istraživačkog projekta “Dobrobit, pripadnost i društvena pravednost”. Predavanje pod intrigantnim nazivom “Što je dobar život?” okupilo je mnoštvo domaće publike, ali i brojne posjetitelje iz Rijeke i okolice. U prvom dijeli izlaganja Zelič je govorio o psihološkim istraživanjima vezanim uz zadovoljstvo životom, te istaknuo da, iako postoje neka neslaganja oko konkretnijih preporuka, istraživanja se slažu da naše zadovoljstvo životom (naravno, jednom kad su nam zadovoljene bazične potrebe poput hrane i skloništa) prvenstveno ovisi o stvarima koje radimo i ljudima kojima smo okruženi. Drugim riječima, ako želimo biti zadovoljni trebamo se “baviti stvarima koje nas zanimaju i okružiti se prijateljima”.

Nakon uvodnog dijela, Zelič se ipak usmjerio na filozofsku raspravu o naravi dobrog života, koja predstavlja njegovu užu specijalnost. Istaknuo je kako razlikujemo tri glavne struje u ovoj tisućljećima dugoj raspravi, te obrazložio prednosti i nedostatke svake od njih. Prva struja dobrobit tumači kao subjektivnu sreću i zadovoljstvo – naposlijetku, kada drugima želimo da im bude dobro, na prvom mjestu želimo da budu sretni. Ova jednostavna teorija lijepo zahvaća naše intuicije, no suočava se s nekoliko prigovora, od kojih je najpoznatiji “iskustveni stroj”. Zamislimo čovjeka koji je, bez svog znanja, spojen na stroj koji mu stvara iluziju sretnog života – čovjek je, kao u filmu Matrix, elektrodama spojen na uređaj koji mu stvara razna ugodna iskustva, iako zapravo cijeli život leži u kadi punoj mlake vode. Živi li takav čovjek dobar život? Bi li mi željeli tako živjeti? Brojni ljudi imaju intuiciju kako nešto ne valja s ovom teorijom – mnogi od nas ne bi željeli živjeti na takav način. Druga struja zadržava subjektivni karakter dobrobiti, te je definira kao ispunjenje želja. Živim dobar život kada nam se sve želje ispune. Ova teorija dozvoljava da različiti ljude mogu živjeti različite živote koji su i dalje podjednako dobri (na primjer, Igor želi biti bogati i uspješni nogometaš i živi dobar život ako u tome uspije, dok Fran želi biti vinogradar koji puno vremena provodi sa svojom obitelji, i živi dobar život ako uspije u tome), a uspješno izbjegava i prigovor iskustvenog stroja budući da, ako imamo želju da nismo u iskustvenom stroju, dobar život imamo samo kad nam je ta želja ispunjena. Međutim, i ova struja ima svojih nedostataka. Kao što možemo vidjeti na ranijem primjeru Igora i Frana, ne postoje objektivni kriteriji koji neki život čine dobrim ili lošim – bitno je samo ono što pojedinac želi. Međutim, okolina jako često utječe na želje pojedinaca. Ljudi koji odrastaju u lošim uvjetima, u kojima im nedostaju brojne esencijalne stvari, naviknu se tako živjeti i kasnije, kada ih netko pita što žele i misle li da su im želje ostvarene, često zanemaruju (ili ne mogu percipirati) loše uvjete u kojima se nalaze. Poznat je primjer istraživanja neuhranjenosti ljudi u Indiji u 1980-ima, kad se utvrdilo da su žene značajno mršavije i lošije uhranjene od muškaraca, ali zbog svog podređenog položaja to ne percipiraju i u anketama redovito odgovaraju da su zadovoljnije svojom prehranom nego što to čine muškarci (koji su bolje uhranjeni ali se više žale). Pokušaj da se doskoči ovom problemu predstavlja treća struja, koja dobar život definira kao imanje nekih objektivno vrijednih stvari, kao što su zdravlje, obitelj ili prijatelji, ili pak kao imanje nekih vrijednih sposobnosti. Ova nam teorija omogućuje da izbjegnemo prigovor “kiselog grožđa” koji pogađa teorije ispunjenja želja, ali i sama ima neke probleme. Naime, izgleda da onda možemo tvrditi da netko živi dobar život iako toga nije svjestan (ili čak ako netko eksplicitno tvrdi da nije sretan i da ne živi dobro), odnosno možemo tvrditi da netko ne živi dobar život, iako je taj netko jako sretan i zadovoljan svojim životom.

Nakon predavanja je, po običaju, uslijedila duga i zanimljiva rasprava koja je nastavljena u prostorima Lovranskog puba, uz brojne nove ideje i prijedloge, te različita dobro argumentirana razmišljanja. Cijelo je predavanje, kao i prvi dio rasprave (onaj u Galeriji Kula), snimljeno i može se pogledati preko poveznice u nastavku.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” izrazili su veliko zadovoljstvo sadržajima organiziram ovu jesen, te najavili nova događanja koja nas očekuju već u siječnju 2022. godine.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net