[FOTO] ‘Koliko vrijedi ljudski život?’ – Opatija Coffeehouse Debates donijela sjajno predavanje dr.sc. Ivana Cerovca

Relevantni prioriteti mogu, između ostalog, biti vezani uz ozbiljnost situacije u kojoj se osobe nalaze (gube li neku važnu funkciju, poput života ili pokretljivosti, ili neku manje važnu, poput kose ili sposobnosti da pobijede u maratonu), uz količinu primarnih dobara koje je osoba već primila (pa zato osjećamo da imamo veće dužnosti prema djeci nego prema starijima), ali i uz odgovornost osobe za stanje u kojem se nalazi (pa tako smatramo da oskudne resurse trebamo prvo usmjeriti na dijete koje boluje od bolesti jetre, a tek kasnije na kroničnog alkoholičara koji probleme s jetrom ima zbog svog ponašanja).

Opatija – Prvo ovogodišnje predavanje u sklopu projektnog pravca ‘Predavanja mladih znanstvenika’, a unutar projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates, održao je prošlog četvrtka (29. srpnja) Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Unutar ovog projektnog pravca organizatori iz Udruge “Kulturni front” nastoje povezati akademsku i lokalnu zajednicu te promicati demokratsku i raspravljačku kulturu, tako da ne treba čuditi da su tema koje se pojavljuju često provokativne i pozivaju na razmjene mišljenja i argumenata.

Nedavno održano predavanje nije bilo iznimna budući da se bavilo cijenom ljudskog života, temom oko koje različiti ljudi imaju čvrsto suprotstavljena stajališta. Zanimljivo je istaknuti i kako je ovo bilo prvo predavanje nakon početka pandemije COVID-19 koje je održano bez obaveze nošenja maski i održavanja fizičke distance budući da je dobiveno odobrenje Stožera civilne zaštite Grada Opatije te su u prostoru prisutni bili samo posjetitelji s EU digitalnim COVID potvrdama.

Predavanje je započelo postavljenjem središnjeg pitanja “Ima li ljudski život cijenu”, odnosno “Može li se, i treba li se, vrijednost ljudskog života izražavati u novcu?”. Predavač je nakon toga izložio dva suprotna odgovora na ovo pitanje, te nadodao nekoliko jednostavnih i lako pamtljivih anegdota koja mogu poduprijeti jedan ili drugi odgovor. Oni koji smatraju kako ljudski život nema (i ne smije imati) cijenu koja se izražava u dolarima ili eurima smatraju kako takvo razmišljanje oštećuje ljudsko dostojanstvo i dovodi do moralnih tragedija. Primjeri takvih moralnih tragedija ponašanju su nekih većih kompanija, kao što je svojevremeno bio Ford, koji je zbog uštede odlučio ne izvršiti popravke na svom modelu Pinto (zbog kojih je tijekom nekoliko desetljeća umrlo oko 500 ljudi), nego isplaćivati odštete za smrt ljudi koji su umrli zbog ovih tehničkih grešaka. Naime, ekonomisti su u Fordu svojevremeno izračunali da im se više isplati plaćati odštete koje je propisala federalna vlada nego vršiti popravke na milijunima prodanih primjeraka tog automobila. Sličan primjer je i odluka uprave duhanskog proizvođača Phillip Morris, koji je nastojao uvjeriti češku vladu da ne povisuje poreze na cigarete budući da pušenje predstavlja uštedu (a ne trošak) za zdravstveni sustav. Pušači, naime, često umiru mlađi pa zbog toga rjeđe trebaju skupu zdravstvenu zaštitu u starijoj dobi. Oba slučaja, smatraju neki, pokazuju ludost pokušaja da se odredi cijena ljudskog života, odnosno moralne katastrofe do kojih dolazi kada se to pokuša.

S druge strane, oni koji smatraju da se vrijednost ljudskog života može (i ponekad treba) izraziti u dolarima ili eurima upozoravaju kako baš suprotno ponašanje vodi u moralne katastrofe. Primjer mogu biti skupa ulaganja u sigurnost u željezničkom prometu, koja spašavaju određeni broj života ali ipak značajno manje nego jednaka ulaganja u sigurnost u cestovnom prometu, ili u socijalnoj skrbi. Naime, kada donosimo javne politike ili govorimo o javnim ulaganjima, za svaku odluku možemo procijeniti koje će rezultate imati i koliko će ljudi spasiti. Međutim, budući da resursi nisu neograničeni, moramo postaviti neke prioritete i poduzimati mjere koje će biti učinkovitije u spašavanju ljudskih života, a pri tome nam pomaže da vidimo koliko košta neka mjera da bi se spasio jedan ljudski život. Time smo, međutim, izrazili vrijednost ljudskog života u nekoj moneti, i tako uspoređujemo kako efikasnije koristiti ograničene resurse da bi spasili što veći broj ljudi.

Naravno, istaknuo je Cerovac, broj ljudi koje spašavamo nekom mjerom nije jedini kriterij prema kojem trebamo vršiti distribuciju resursa uloženih za spas života. Relevantni prioriteti mogu, između ostalog, biti vezani uz ozbiljnost situacije u kojoj se osobe nalaze (gube li neku važnu funkciju, poput života ili pokretljivosti, ili neku manje važnu, poput kose ili sposobnosti da pobijede u maratonu), uz količinu primarnih dobara koje je osoba već primila (pa zato osjećamo da imamo veće dužnosti prema djeci nego prema starijima), ali i uz odgovornost osobe za stanje u kojem se nalazi (pa tako smatramo da oskudne resurse trebamo prvo usmjeriti na dijete koje boluje od bolesti jetre, a tek kasnije na kroničnog alkoholičara koji probleme s jetrom ima zbog svog ponašanja).

Ivan Cerovac je poslijedoktorand na Odsjeku za filozofiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, a radi na projektu “Odgovori na antisocijalne osobnosti u demokratskom društvu”. Doktorirao je 2016. godine na Sveučilištu u Trstu, dovršava drugi doktorat na Sveučilištu u Rijeci, a autor je knjige “Epistemic Democracy and Political Legitimacy” kod prestižnog inozemnog izdavača Palgrave Macmillan, kao i preko dvadeset znanstvenih i stručnih članaka. Dobitnik je Nagrade Grada Opatije za društvene djelatnosti za 2019. godinu, a aktivno se bavi popularizacijom znanosti i unapređenjem kulturnih sadržaja u Opatiji.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front” zahvalili su svim sudionicima te najavili održavanje panel-diskusije o ulozi stručnjaka u javnom odlučivanju u vrijeme pandemije, koja će se održati 2. kolovoza s početkom u 20 sati u Villi Antonio u Opatiji, a na kojoj će kao panelisti sudjelovati prof. dr.sc. Elvio Baccarini (Filozofski fakultet u Rijeci), doc. dr.sc. Ilija Brizić (Medicinski fakultet u Rijeci) te Mario Sušanj, dr. med. (NZZJZ PGŽ).

error: Content is protected !!