FOTO: Malvasija – vino koje priča povijest

admin 13 years ago Naš kraj

…Malvasija, je bila jedino vino koje se nije smjelo prodavati bez dozvole poglavara dubrovačke republike…

Opatija – U villi Angiolini prošloga petka predstavljena je vrlo zanimljiva knjiga pod nazivom ”Malvasija”. O knjizi su govorili dr. sc. Ivan Sokolić, dr. sc. Vresna Mijović i autor Ivo Orešković, dok je o samom prošeku Malvasija Dubrovačka Karaman, berba 2007., koja nosi titulu prvaka svijeta iz 2009. godine s natjecanja ”Svijet Malvazije – Vinistra 2009.” govorila poznata sommelierka Danijela Kramarić.
– Ovo je prva monografija o jednoj sorti vina. Malvasija je glasovita loza iz Dubrovačke Republike, a sam autor prikupljao je podatke iz zapisa koje se nalaze u dubrovačkom arhivu. U knjizi se može pročitati o imenu i podrijetlu ove loze. Knjiga je značajan doprinos za Malvasiju, jer ovo vino ima svoju težinu, a sama knjiga pomoći će i sommelierima u predstavljanju iste. Možemo reći da ovo nije obična knjiga o vinu već je čitamo kao osebujno književno djelo., rekao je dr. sc. Ivan Sokolić.
Malvasija se spominje i u komedijama Marina Držića, ali i kod ostalih mnogobrojnih književnih velikana. U povijesti je ovo vino bilo vino vlastele, a koristilo se i u ljekovite svrhe. Zanimljivo je da je Malvasija bila jedino vino koje se nije smjelo prodavati bez dozvole poglavara dubrovačke republike.
– Mogu slobodno reći da je ovakva knjiga prva u Hrvatskoj. Govori o povijesti jednoga vina s namjerom revitalizacije Malvasije dubrovačke. Istražio sam istinu o podrijetlu ovoga vina te sam o njoj govorio na temelju izravnog arhivskog nasljeđa, istaknuo je autor knjige Ivo Orešković.
U čari Malvasije dubrovačke uvela nas je sommelierka Danijela Kramarić koja je govorila o samoj strukturi vina i s kojim jelom se može sljubiti te je istaknula da se ovo vino nikako ne može poslužiti kao aperitiv.
Nešto više o samoj Malvasiji dubrovačkoj pročitajte u nastavku, a tekst je preuzet s Vinopedie…

Vrlo kasna, slabo rodna i naročito na pepelnicu (oidij) osjetljiva sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i iz čijeg se slatkog grožđa, ako se grožđe ubere u optimalnom trenutku zrelosti, a preradba obavi na odgovarajući način, proizvodi jako alkoholno i vrsno istoimeno vrhunsko vino. Premda s gospodarskog stajališta ovaj kultivar (kojeg su u prošlosti i u Dubrovniku i na otoku Korčuli zvali i malvazija dubrovačka) ima navedene nedostatke, Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara v.l. (NN 159/04.)Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) uvrštena je među preporučene u cijeloj podregiji Srednja i južna Dalmacija. Prema genetskim istraživanjima, m.d. je istovjetna s talijanskom malvasijom delle Lipari, malvasijom di Sardegna i greco di Gerace, te sa španjolskom malvasijom de Sitges. Ako su sve te malvazije u navedena vinogradarska područja, kako se pretpostavlja, stigle iz Grčke, onda je upitno koje je od navedenih imena osnovno, a koja su od njih istoznačnice odnosno sinonimi. Prema tome, i bez obzira na činjenicu da se ovaj kultivar bijelog grožđa uzgajao na dubrovačkom području od davnina, s obzirom na vjerojatno porijeklo iz Grčke i istovjetnost s navedenim kultivarima u Italiji i Španjolskoj, upitno je njeno označavanje autohtonom (samoniklom) dubrovačkom sortom, što je bila dosadašnja praksa.
O dugoj tradiciji uzgoja m.d. u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike. Naime, Veliko i Malo vijeće Dubrovnika zabranilo je 1424. prodaju vina po višim cijenama od odobrenih. ”Tko prekrši tu odredbu” zapisano je tada, ”neka mu se oduzme vino koje je prodao po većoj cijeni, odnosno vrijednost njegova vina. A gostioničar koji ga je prodao ima dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako dubrovačka općina dade prodati malvasiju tada je može on prodati kako god mu se svidi”. Spominjanje imena malvasije pred gotovo šesto godina svojevrsna je zanimljivost ne samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, već i u svjetskim mjerilima.

Serena Calderara / Liburnija.net
___________________________________________________________________________________________
Portal Liburnija.net; Vaše novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net