FOTO: Novi život ”Stare ambulante”: Privatna zgrada zadržat će javnu namjenu kao zavičajna zbirka i rodoslovni centar @ Matulji

marija_desanka_puharic_rodoslovni_centar_zavicajna_zbirka_matulji

Sestre Desanka Puharić i dr. Marija Puharić Harašlić obiteljsko su naslijeđe – zgradu u kojoj je nekad bila smještena matuljska zdravstvena skrb – odlučile pretvoriti u Rodoslovni centar kao rezultat projekta istraživanja genealogije ovih krajeva, ali i u njoj otvoriti Zavičajnu zbirku. Fotogaleriju s tiskovne konferencije pogledajte na ovom linku

Matulji – Bivša ”Ambulanta” u Matuljima, smještena nedaleko centra, koja je svoju medicinsku funkciju izgubila nakon što je otvoren novi matuljski Centar primarne zdravstvene zaštite, krajem ove godine započet će svoj ”novi život” kao Zavičajna zbirka matuljskog kraja, ali i Rodoslovni centar Kastavštine i Liburnije.

marija_desanka_puharic_rodoslovni_centar_zavicajna_zbirka_matulji_1

Projekt su na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, u društvu općinskih čelnika Marija Ćikovića i Eni Šebalj, predstavile sestre dr. Marija Puharić – Harašlić i Desanka Puharić, autorice i pokretačice projekta koji će zasigurno obogatiti javni život Matulja, ali i pružiti nove spoznaje brojnim njegovim stanovnicima.

– Nakon što sam kao internista kardiolog s 41-godišnjim stažem u opatijskoj Thalassotherapiji umirovljena 2008. godine nakon preboljenog moždanog udara, zadržala sam kontakt sa strukom preko Kluba kardiovaskularnih bolesnika u Klubu 60+ u Opatiji, gdje dva puta mjesečno pružam konzultacije oboljelima. No uz to, ni danas ne mirujem, radim i do 12 sati dnevno na području genealoških istraživanja nekadašnje Kastavštine i Liburnije, i sve mi se više čini, da je upravo to, moja životna misija. A sve je počelo pred 18 godina pitanjem koje sam postavila svom 89 godišnjem ocu. Tata kako ti se je zvala nona? Uslijedio je odgovor: Nona. Dva tri tjedna iza toga tata je preminuo, kazala je dr. Marija Puharić – Harašlić, naglasivši kako je nakon toga odlučila istražiti rodoslovnu liniju po očevoj i majčinoj strani. No, već na početku naišla je na prepreke…

– Pokucala sam na vrata kastavskog župnika dr. Franje Jurčevića i potražila Stališe duša za Pereniće. Krenula sam od jedinog poznatog podatka da naša kuća nosi stari broj Perenići 11. Ni u snu nisam sanjala da ću zastati već na prvom koraku: kućni brojevi su se od 1770. godine, kada su postavljeni prvi put, do danas, mijenjali bar 5 do 6 puta i uvijek su postavljani sa suprotnih strana. Perenići 11 je ranije bio Perenići 53, za bolju predodžbu. Više puta morala sam se vraćati na iste stranice, na iste kućne brojeve. Tada je pala odluka da prepišem cijelu Županiju Perenići. Mnogo kasnije nabavila sam fotoaparat i počela preslikavati Stališe. Tada sam mogla pretraživati i kod kuće. Sestra ili brat i sada pok. Milivoj Jelovica pratili su me od početka. Ulazeći sve dublje u prošlost, širile su se i Županije. Do 2010. godine u registratorima mi je bila kompletna zapadna Kastavština i grad Kastav, veliki dio Veprinca. Te godine nabavila sam laptop, završila početni tečaj informatike, ugrađen mi je program Family Tree Maker. Zajedno sa Goranom Slavićem sve prikupljene podatke počeli smo ubacivati u program i širiti se na ostala područja: istočnu Kastavštinu ili Halubje, Klanu, Drenovu, Veprinac, Lovran, Mošćenice, Brseč, Brgud, Plase, Škurinje i zapravo zapadni Riječki prsten. Pretraženi su svi Stališi duša crkvi u Kastvu, Matuljima, Rukavcu, Veprincu, Voloskom, Viškovu od oko 1750-tih godina na ovamo. Za raniji period korištene su matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih Državnog arhiva u Rijeci od 1700. godine. Koristili smo se i starim testamentima, a za noviji period matičnim uredima. Za period prije 1700. postoji samo jedna knjiga u Akademiji znanosti u Zagrebu od 1670. i ona je postavljena na Internet. Oko 20 posto upisa u njoj još je na glagoljici, objasnila je doktorica svoj dosadašnji rad, koji je polučio i velike rezultate. Naime, trenutačno je u programu upisano 199 tisuća osoba, a svi su međusobno povezani bar jednom karikom.

marija_desanka_puharic_rodoslovni_centar_zavicajna_zbirka_matulji_2

– Najraniji upis datira od 1620. godine, a najmlađi ovih dana. Za neke porodice zna se i više od 12 – 13 generacija. Neke porodice kroz vrijeme su i nestale. Genealogija nema svog početka i nema svog kraja. Kroz vrijeme stasali su i drugi istraživači na ovom području, objavljuju već kapitalna dijela za izučavanje rodoslovlja i oni su svi danas članovi osnivači ove udruge. Prva smo udruga ovog tipa na području Primorsko goranske i Istarske županije i jedna od rijetkih na tlu Hrvatske. I da vam dam odgovor na pitanje postavljeno mom ocu. Moja nona zvala se je Marija Sučić-Šmogorić udata Puharić. A od nje natrag znam sve none i noniće do početka XVII stoljeća u kontinuitetu, a i za većinu vas koji ste svojim korijenima urašteni u ovo tlo, kazala je dr. Puharić – Harašlić, dodavši kako će taj dugogodišnji rad ispuniti svoju svrhu ako posluži pojedincu da napravi svoje rodoslovlje, ako uspješno pronađe nasljednike kod rješavanja ostavina, ako iseljenicima pomogne u utvrđivanju njihovih korijena, ako djeci i mladima usadi potrebu da ljube svoj rod, ako istraživačima omogući da brže dođu do traženih podataka.

Obitelj Puharić zgradu ambulante dobila je od Općine Matulji zamjenom za terene u Jankovićevu dolcu, a odlučili su joj zadržati javnu namjenu. Na tome im je zahvalio načelnik Mario Ćiković, istaknuvši zadovoljstvo da je upravo ta zgrada stavljena u funkciju Rodoslovnog centra koji će biti od posebnog je značaja za Općinu Matulji ali i za cijelo područje Kastavštine, Liburnije kao i šire područje koje je zahvaćeno njihovim istraživačkim radom.

– O osnivanju Udruge o rodoslovlju, sa sjedištem u prostoru ”stare ambulante” u Matuljima, razmišljali smo još 2014. godine, o čemu su i moja mama i Pavica Varljen, kao vlasnica objekta, bile informirane, zadovoljne i podržavale nas u naumu, međutim zbog njihovog zdravstvenog stanja to se je prolongiralo do danas. Velika je šteta da one to nisu doživjele. Sama ideja o otvaranju zavičajnog muzeja nastala je nakon gubitka moje drage i neprežaljene majke. Nedugo iza smrti moje majke umrla mi je i sestrična Pavica Varljen-Jankovićeva, od koje sam naslijedila zgradu ”stare ambulante” u Matuljima, na adresi Branka Laginje 8. Nakon tri mjeseca žalovanja rekla sam: ‘Mama daj mi snagu da se uhvatim posla i nastavim život radeći kako smo bile naučene skupa’. Kako su poslovi na adaptaciji objekta napredovali, zajedno sa mojom sestrom, došle smo na ideju, da jedan dio prostora dam na korištenje Udruzi, kako je već ranije bilo dogovoreno, a drugi dio iskoristim za postavljanje Zavičajne zbirke. Naime, godinama se u obiteljskoj kući, na tavanu, u podrumu, spremištu i garaži čuvalo stare predmete, alate, dijelove namještaja, koje su koristili naši stari, i koji su čekali trenutak da ugledaju svjetlo dana. Odlučila sam da je sada, kada više nema mojih roditelja, pravi trenutak da sa tih predmeta «skinem prašinu» i da ih pokažem javnosti, kako bi nas starije podsjetilo na djetinjstvo i mladost, a mlade upoznalo sa načinom života i rada naših predaka. Svi eksponati su očišćeni, restaurirani i konzervirani. S obzirom da prostor ima više manjih prostorija, vodilo se računa da predmeti budu grupirani prema njihovoj namjeni. Tako je nastao muzički studio, modni studio, brijačnica, čitaonica, dječja soba, starinska kuhinja i alatnica. Ideja se svidjela i mnogim mojim sugrađanima, pa su i sami počeli donositi različite predmete, kazala je Desanka Puharić, zahvalivši se svima koji su svojim doprinosima obogatili tu zbirku, te dodavši da će vrata zgrade biti otvorena za sve ljude koji su zainteresirani da se podsjete na prošla vremena i da ne zaborave svoje korijene.

marija_desanka_puharic_rodoslovni_centar_zavicajna_zbirka_matulji_3

Zamjenica načelnika Eni Šebalj istaknula je da je Dr. Marija Puharić – Harašlić cijeli svoj radni i životni vijek posvetila je medicini i poznata je kao vrstan kardiolog i specijalist interne medicine, ali u posljednje vrijeme od kako je u mirovini i kao strastveni istraživač rodoslovlja koji je obradio zaista veliko područje, prikupila i objedinila niz značajnih podataka i pokrenula projekt Rodoslovnog centra .

– Ovaj projekt na kojem Dr.Puharić radi niz godina otvara mogućnost ljudima ovog kraja da upoznaju pretke, svoja rodoslovna stabla, da pronađu obitelji sa kojima su u vezi, a samim tim doprinos je i zbližavanju ljudi. Pogotovo u ovo vrijeme kada se pod pritiskom suvremenog načina života ljudi sve manje druže i nerijetko ne poznaju širu obitelj koju bi morali poznavati. S druge strane ovaj projekt i centar pokrenut će niz novih povijesnih istraživanja našega područja, a biti će i veliki doprinos u sudskim sporovima, kazala je Šebalj, dodavši kako je značajno da je gospođa Desanka Puharić svoj prostor u samom centru Matulja namijenila za društvene djelatnosti te će se u njemu moći ne samo istraživati nego i održavati niz izložbi koje će pratiti tematiku koja će se obrađivati u narednom periodu, a pružiti će i mogućnost da stvori fundus niza starih fotografija na kojima će buduće generacije moći pronaći svoje pretke te saznati kao su naši preci živjeli i radili. Kako je objasnila Šebalj, od samog početka kada su dr. Marija Puharić Harašlić i gđa. Desanka Puharić iznijele ideju o pokretanju ovog projekta i centra Općina Matulji je s oduševljenjem poduprla njihove ideje nastojala pomoći oko pokretanja ovog Centra kao i njegovu informatičkom opremanju, a i ubuduće će poduprijeti njihov rad istraživačke projekte te se uključiti u rad samog centra kako bi dali doprinos njegovu razvoju.

– Dugogodišnji sam kolekcionar starih fotografija, knjiga, vodiča i svega što je vezano za turizam, pobliže zdravstveni turizam Opatije i tu sam sakupila respektabilnu zbirku. Neke fotografije sada su poslužile za postavu prve izložbe pod nazivom ”Kako su živeli naši stari…” koja je postavljena u zgradi ”Stare ambulante”, zaključila je dr. Puharić – Harašlić, dok je njena sestra Desanka Puharić dodala kako će svečano otvorenje Udruge i Zavičajne zbirke, uz prigodni program, biti održano u srijedu, 16. prosinca, u 18 sati.

Fotogaleriju s tiskovne konferencije pogledajte na ovom linku

Davor Žic / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi

error: Content is protected !!