FOTO Opatija Coffeehouse Debates: Milovan Matetić održao sjajno predavanje “Šah – putovanje u prošlost”
Predavanje je održao Milovan Matetić, umirovljeni profesor matematike koji je radio u više srednjih škola u Puli i Rijeci, autor tri knjige (priručnika) o šahu i član Šahovskog kluba Kastav. Matetić je stekao veliko pedagoško i obrazovno iskustvo koje mu je pomoglo da upozna kako najbolje djecu i mlade zaintrigirati za ovu složenu igru.
Opatija – Prvo izlaganje u sklopu novog skupa aktivnosti pod nazivom “Kulturni forum” unutar dugogodišnjeg projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates održano je prošlog četvrtka. Riječ je o inovativnom pothvatu kojim se stvara platforma za prezentacije, rasprave, radionice i predavanja entuzijasta, hobista, znanstvenika amatera i drugih stručnjaka izvan formalne akademske zajednice. Cilj je, kao i kod cijelog projekta, potaknuti građane da raspravljaju o zanimljivim i relevantnim temama, unaprijediti kritičko mišljenje i deliberativnu demokratsku kulturu. Predavanje je održao Milovan Matetić, umirovljeni profesor matematike koji je radio u više srednjih škola u Puli i Rijeci, autor tri knjige (priručnika) o šahu i član Šahovskog kluba Kastav. Matetić je stekao veliko pedagoško i obrazovno iskustvo koje mu je pomoglo da upozna kako najbolje djecu i mlade zaintrigirati za ovu složenu igru.
Matetić je najavio kako će se u izlaganju baviti prvenstveno društvenom stranom šaha, te neće govoriti o pravilima i strategijama, iako će ih dodirnuti kroz druge teme. O šahu već sigurno znamo ponešto, ali predavač smatra da je bitno ponoviti kako ova igra simulira sukob dvije vojske (crne i bijele). Šahovske figure tako predstavljaju različite vojne jedinice koje sudjeluju na bojištu, iako će nas njihovi hrvatski nazivi sigurno zbuniti, pa ćemo se zapitati kako to da su se u igri koja simulira ratni sukob našle figure poput kraljice ili lovca, ili pak topa, koji je sigurno nastao stotinama, čak i tisućama godina nakon što je nastala ova igra.
Matetića najviše zanima upravo simbolika figura, njihovo mijenjanje kroz vrijeme i pravila koja su bila vezana uz njih. Šah kao igra nastaje oko 6. ili 7. stoljeća poslije Krista, u Indiji, te figure u šahu odražavaju društvene slojeve koji su činili vojske jedinice tijekom sukoba između indijskih gradova. Tadašnja je vojska imala četiri roda, koji bi se prije početka sukoba ulogorili na različitim (i točno definiranim) mjestima: pješake, koji su bili najbrojniji, konjanike, vojna kola i slonove. Pješake i konje simboliziraju očekivane figure, dok su današnji topovi simbolizirali bojna kolja, a lovci slonove trenirane za rat. Završno, dama je kao figura simbolizirala vojnog stratega ili generala, kraljevog savjetnika. Početni raspored prije bitke tako je odgovarao rasporedu na šahovskoj ploči: kralj i njegov savjetnik zauzeli bi položaje u pozadini, u sredini odakle mogu nadgledati bojno polje, uz njih su stajali slonovi, a prema krilima konjanici i bojna kola, dok su pješaci zauzimali prvu liniju.
Igra se postepeno širila na zapad i sjever, prema Rusiji i Bliskom istoku, gdje su se postepeno mijenjala pravila kao i nazivi figura. Dok su, naravno, pješaci i konjanici ostali isti, bilo je potrebno promijeniti nazive za bojna kola i slonove budući da se isti nisu koristili u srednjevjekovnom ratovanju u Europi. Slonovi su tako u Engleskoj preimenovani u biskupe (te su dobili križić koji i dalje stoji na figurama), a u Njemačkoj u glasnike ili lovce, a bojna kola u kule (utvrde), pa onda u topove.
Matetić ističe kako su pravila nekad bila dosta drugačija, većina figura se micala značajno sporije (uglavnom ne više od dva polja odjednom), te su i same partije trajale dosta dulje. Kasnije je, kako bi se igra učinila dinamičnijom, omogućeno brže kretanje figura (lovca, topa i dame), ali je uvedena i rokada (rohada) kako bi se kralja dodatno zaštitilo, budući da je ubrzano kretanje figura sad značajno skratio trajanje partija. Ovo je ujedno i zadnja promjena u pravilima igre, te danas više nema pomisli da se igra dalje mijenja ili usavršava.
Šah ima elemente natjecanja, oko njega su vezani veliki turniri koji su nekad privlačili golemu pozornost, ali i elemente znanosti i kulture. Također, šah ima i edukativnu komponentu budući da značajno pomaže razvoju intelektualnih sposobnosti, a nije rijetkost da su dobri šahisti ujedno i ljudi izrazitog pamćenja, kombinatorike i usredotočenosti. Vrhunski šahisti mogu odigrati partiju naslijepo, bez ploče i figura, dok šeću ili razgovaraju uz kavu, a ponekad se događalo da veliki majstori igraju i nekoliko partija naslijepo, protiv više igrača istovremeno.
Nakon predavanja uslijedila je duga i zanimljiva diskusija, u kojoj su brojni posjetitelji postavili svoja pitanja i podijelili svoja razmišljanja i anegdote. Organizatori iz Udruge “Kulturni front” zahvalili su svima koji su predavanje pratili uživo u prostorima udruge ili preko live streaminga putem Interneta, te su najavili sljedeće predavanje u sklopu aktivnosti “Predavanja mladih znanstvenika”, koje će održati Mia Biturajac, doktorandica sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja će u petak (26. lipnja) pričati o antičkoj filozofiji, stoicizmu i dobrom životu.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net