FOTO: Predstavljen Spomenar Ljetne pozornice – sjećanja na najljepšu scenu Mediterana @ Opatija

spomenar_ljetna pozornica_2014 (2)

Izbjegli smo taj izgled monografije i kronološki prikaz, i fokusirali smo se na pozitivne trenutke koji su obilježili povijest ovog prostora, i koji su ”razbacani” kao i u našim sjećanjima, zaključila je Rajna Miloš. Kako izgleda Spomenar, ali i kakva je bila atmosfera na predstavljanju, pogledajte u našoj velikoj foto-galeriji.

Opatija – Ljetna pozornica u svojih gotovo šezdeset godina postojanja ostavila je značajan trag u životima brojnih Opatijaca, a neka od tih sjećanja ukoričeni su i otisnuti u Spomenaru Ljetne pozornice, vrlo atraktivnom izdanju predstavljenom sinoć na maloj sceni Ljetne. Ravnateljica Festivala Opatija, ustanove koja upravlja otvorenom opatijskom scenom, Rajna Miloš, poručila je da velik broj domaćeg stanovništva upravo taj prostor doživljava poput svog ”dnevnog boravka”, stoga je goste i dočekala u – papučama.

spomenar_ljetna pozornica_2014 (1)

– Dugo smo razmišljali kakav bismo poklon dali Opatiji za 170. godišnjicu turizma, pa smo se odlučili da bi bilo najbolje da posvetimo taj poklon Ljetnoj pozornici, sceni za koju se često kaže da je najljepša na Mediteranu, ali nikad nije napravljena o njoj knjiga niti brošura, već postoje samo usputne napomene i usmena predaja, kazala je Miloš, dodavši da je taj pothvat otežala činjenica da je arhiva nekadašnjeg Mozaika – preteče Festivala Opatija – izgorjela krajem 1989. godine u tadašnjem kinu Beograd, stoga su autori spomenara odlučili pozvati Opatijce da podijele svoja sjećanja. Pozivu se odazvalo desetak ljudi, koji su imali prilike dobiti prve primjerke ove knjižice – ”kum” Ljetne pozornice Mario Šikić Marioki koji je kao trogodišnji dječak 27. siječnja 1957. godine postavio kamen temeljac, danas ”skriven” u neuglednom prolazu prema sceni, opatijski kroničar Goran Brozović, pjesnikinja Marina Česen, Jasna Sekulić Knaffl i Marijan Knaffl, dugogodišnja direktorica TZ Kvarnera Gordana Medved, Sunčica Likar, Ivo Ružić, Miloš Zlatić te novinar s polustoljetnim iskustvom Ivo Kirigin.

Uz njih, svoj primjerak dobila je i dugogodišnja djelatnica Festivala Ivana Lippe – u sjećanje na jednog od najpoznatijih njenih kolega preminulog prije dvije godine, Dušana Trinajstića Dušića godine koji je također ovjekovječen u spomenaru te Romi Hadžić, unuka legendarnog ravnatelja te ustanove Veljka Milošića. Nisu zaboravljeni niti oni koji su bili zaduženi za ”pogled iznutra”, čijim su fotografijama prekrivene stranice Spomenara – zagrebački fotograf i vjerni kroničar nekadašnjeg opatijskog festivala Branimir Turkalj, obiteljska fotografska radnja Foto Luigi koja već generacijama ”škljoca” na Ljetnoj te umjetnička fotografkinja Saška Mutić.

– Ovo područje na kojem se nalazimo je nekada bilo more. Još 1911. godine raspisan je arhitektonski natječaj za izgradnju Lječilišne palače koja je trebala biti smještena na ovoj lokaciji, i počelo se s nasipavanjem, pa čak postoji i fotografija na kojoj se vidi kako je postavljeno 700 velikih pilona koji su trebali držati to zdanje. No, taj projekt nikad nije realiziran jer je počeo Prvi svjetski rat, a 1957. godine dobili smo Ljetnu pozornicu koju je osmislio naš ponajbolji arhitekt Neven Šegvić.

rajna miloš_spomenar_2014

Zanimljivo je da je već 1962. godine nastao i prvi projekt natkrivanja Ljetne, i otada traju rasprave treba li toj sceni krov ili ne treba. U međuvremenu su bili raspisivani mnogi natječaji, a sada je eto odabran i projekt po kojem će se Ljetna natkriti, iako ne znam jedino zbog čega je taj projekt odabrao gradonačelnik Opatije koji baš i nema puno veze s arhitekturom, kazao Berislav Valušek, povjesničar umjetnosti čiji su tekstovi poslužili kao uvod u svako od poglavlja Spomenara.

Za razliku od njegovog izlaganja, teme u toj knjižici – čiji ”nepostojeći” hrbat sugerira da se radi o ”djelu u progresu” odnosno priči koja će se još nastavljati – nisu posložene ”po redu”, već pomiješane kao i sjećanja.

– Izbjegli smo taj izgled monografije i kronološki prikaz, i fokusirali smo se na pozitivne trenutke koji su obilježili povijest ovog prostora, i koji su ”razbacani” kao i u našim sjećanjima, zaključila je Rajna Miloš.

Inače, Spomenar čiji dizajn potpisuje najpoznatiji hrvatski dizajnerski dvojac Bruketa i Žinić, svojim izgledom podsjeća na okvir za fotografije koji se može postaviti na policu ili objesiti na zid, a naslovnica koja dolazi u tri varijante može se izvaditi i zamijeniti vlastitom fotografijom. Knjiga je tiskana u tisuću primjeraka, i moći će se kupiti po cijeni od 70 kuna.

Kako izgleda Spomenar, ali i kakva je bila atmosfera na predstavljanju, pogledajte u našoj velikoj foto-galeriji.

Davor Žic / PodUčkun.net

error: Content is protected !!