FOTO: Proslava velikog jubileja – Idućeg tjedna obilježit će se 70 godina od osnutka AMD Matulji
Dean Grbac, Diana Grbac Lazar, Vedran Kinkela, Marijana Kalčić, Fredi Šaina i Saša Matušić
A u obljetničarskoj prigodi, ime ovog kluba postat će ponovo zalog za budućnost, jer svi aktualni klubovi koji djeluju na području Općine Matulji odlučili su se na ponovo udruživanje. Kako se ne bi ugasila tradicija AMD Matulji, klubovi Auto klub Učka Sport, MCK Kvarner i MK Matulji Racing osnovat će savez auto i moto sportova Matulja, pod imenom AMD Matulji. Djelić matuljske moto povijesti pogledajte kroz nekoliko fotografija na ovom linku…
Matulji – Sedamdeset godina od osnutka AMD-a Matulji proslavit će se idućeg tjedna, u utorak 13. prosinca s početkom u 19 sati u matuljskom Hangaru, a povijest automotociklističkog sporta u Matuljima, kao i skore aktivnosti na proslavi visoke obljetnice predstavili su jučer na tiskovnoj konferenciji Dean Grbac, Diana Grbac Lazar, Vedran Kinkela, Marijana Kalčić, Fredi Šaina i Saša Matušić.
A u obljetničarskoj prigodi, ime ovog kluba postat će ponovo zalog za budućnost, jer svi aktualni klubovi koji djeluju na području Općine Matulji odlučili su se na ponovo udruživanje. Kako se ne bi ugasila tradicija AMD Matulji, klubovi Auto klub Učka Sport, MCK Kvarner i MK Matulji Racing osnovat će savez auto i moto sportova Matulja, pod imenom AMD Matulji.
Inače, automobilistički sport ima najdulju tradiciju na matuljskom području, gdje je prvi motocikl – Danijela Seljaka iz Frančića – stigao 1910. godine, a prvi automobil godinu dana kasnije dobavila je obitelj Kundić iz Frančića. Start iz Matulja imala je i prva prava utrka na našem području, održana 1929. godine, koja je vodila 14,1 kilometar dugom stazom od matuljskog centra ispred restauracije Marijana do Učke.
Matulji su prije rata imali dvojicu izuzetnih motociklista: Mata Marčelju i Jerka Babića. Jerko Babić emigrirao je pred talijanskim vlastima u Jugoslaviju te nastupao i pobjeđivao na mnogobrojnim utrkama. Mate Marčelja nastupao je na spidvej-utrkama ili kako se to onda češće nazivalo dirt-track. Na prelučkoj stazi u srpnju 1939. godine održana je utrka I. circuito del Carnaro, a održana je u predvečerje Drugoga svjetskoga rata, kao dio turističke manifestacije Opatijsko ljeto, a o tome koliko je ova automobilistička utrka bila značajna i poznata u svijetu, govori i podatak da je o njoj pisao New York Herald Tribune.
Prva inicijativa o udruživanju auto-moto sporta bila je 1946. godine, kada je osnovana sekcija pri Fiskulturnom društvu ”Naprijed”, a uz Dantea Saletnika začetnici su bili ljudi poput Iva Ambrožića, Vinka Puharića, Dušana Šimunića, Ivana Sinčića, Tome Radetića, Franja Sušnja, Radovana Rubeše i Antona Ćikovića. Godinu dana kasnije sekcija se pridružila Narodnoj tehnici iz Rijeke, a na sebe su preuzeli i organizaciju auto-škole u Matuljima te od rujna 1946. godine vode utrke na Preluku koje se boduju za prvenstvo Hrvatske, a od 1947. godine i za prvenstvo Jugoslavije. Iste godine održalo se i Prvo motociklističko prvenstvo Istre.
Čak 120 članova brojala je auto-moto sekcija 1948. godine, i tada je prerasla u Auto-moto društvo Matulji. Prvi je predsjednik Auto-moto društva bio Josip Maurer, a tajnik Drago Sušić. Tada AMD raspolaže mehaničarskom radionicom, kamionom za prijevoz, automobilima Fiat Ballila i Fiat 1100 A kojima obavlja obuku vozača te motociklom Puch. U utrkama republičkog i državnog prvenstva koje se tih godina voze u Preluku brojne uspjehe postižu Dante i Luciano Saletnik, a njima će se uskoro pridružiti imena Vinka Surine, Viktora Marčana i Ottavia Leghisse. AMD Matulji 19. rujna 1954. Godine prvi put organizira brdsko-brzinsku utrku Matulji – Učka, na koju je prijavljeno više od 100 natjecatelja, a ova će se utrka tradicionalno održavati sve do početka šezdesetih, da bi poslije gotovo tri desetljeća prekida bila ponovno obnovljena 1990. godine.
Početkom sedamdesetih ponovno oživljavaju automobilističke aktivnosti na stazama diljem bivše države, a tadašnje prvo ime je Drago Matijević koji osvaja naslove prvaka Jugoslavije sa svojim Abarthom 850, a potom i Fiatom 128. Poslije privremenog zatišja sredinom sedamdesetih, kada su ponovno u prvome planu ocjenske vožnje brzinski automobilizam oživljava krajem sedamdesetih, a poglavito zahvaljujući izgradnji staze na Grobničkome polju. Tada u utrkama pobjeđuju i prvenstva osvajaju Stojan Vlah, Marino Ivančić, Rajko Vlah, Žarko Šimunić, Marinko Juričić. Posebno je potrebno spomenuti Zlatana Mičića koji je 1979. na svojoj Formuli Super VW osvojio naslov prvaka Jugoslavije. Od 1981. u utrkama Formule Super VW nastupa i talentirani Hrvoje Aračić koji će, nažalost, preminuti od ozljeda zadobivenih u nesreći na utrci u Slavonskome Brodu. U ovoj tragičnoj godini za AMD Matulji svoje će živote na autocesti između Rijeke i Zagreba položiti talentirani motociklisti Edi Grbac i Teodor Jeličić. Neizostavno je potrebno spomenuti da je svoju karijeru u AMD-u Matulji započeo i europski prvak iz 1982. godine Zdravko Matulja, a njega je nekoliko godina kasnije slijedio i Dražen Srdoč koji će 1992. postati prvi prvak Hrvatske u klasi 250.
U automobilističkim natjecanjima na najvišoj razini nastupit će 25 vozača, a uz već prije spomenuta zvučna imena tu će se naći Zoran Srok, Alen Perušić, Dean Saftić, Željko Drenjančević, Mladen Sigurnjak, Ozren Granda…
Nažalost, silom zakona AMD Matulji se mora preregistrirati i od dugogodišnje tradicije društva nastaju klubovi AK Matulji Racing i MK Matulji Racing, a nakon toga i MCK Kvarner i AK Učka Sport. Vozači ovih klubova nastavljaju s tradicijom osvajanja titula državnih prvaka kako u pojedinačnoj tako i u klupskoj konkurenciji. Djelić matuljske moto povijesti pogledajte kroz nekoliko fotografija na ovom linku…
Davor Žic / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net