FOTO: Putujuća izložba Ive Šebalja predstavljena opatijskoj publici @ UP Juraj Šporer
admin 6 years ago KronikaIzbor od oko 150 radova nastalih u rasponu od četrdesetih godina prošlog stoljeća, pa do zadnjih godina života autora izvrsno reprezentiraju poetiku i stvaralaštvo Ive Šebalja. Veliku fotogaleriju s otvorenja pogledajte na ovom linku…
Opatija – Nedavno je u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer otvorena putujuća izložba pod nazivom ‘Slikarstvo traži vrijeme’ kojom se obilježava 105. obljetnica rođenja i 15. obljetnica smrti velikog Ive Šebalja. Organizator i nositelj projekta udruga Val kulture u suradnji s ustanovama Hrvatski muzej turizma, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Muzej grada Pakraca, Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku te Centar za kulturu. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.
Cilj je projekta aktualizirati opus Ive Šebalja i omogućiti publici iz cijele Hrvatske upoznavanje s djelima jednog od najcjenjenijih hrvatskih slikara XX. stoljeća. Izbor od oko 150 radova nastalih u rasponu od četrdesetih godina prošlog stoljeća, pa do zadnjih godina života autora izvrsno reprezentiraju poetiku i stvaralaštvo Ive Šebalja. Riječ je većinom o gvaševima, akvarelima i tuševima na papiru različitih dimenzija. Zbirka radova Ive Šebalja obogaćena je njegovom bistom, majstorskim radom Ivana Sabolića, kao i vrlo zanimljivom fotodokumentacijom – portretima umjetnika koje su snimili renomirani fotografi Marija Braut, Luka Mjeda i Mio Vesović. Posebnost zbirke zacijelo čine dvije velike mape s kartonima B1 formata na kojima je Ivo Šebalj uredno slagao male akvarele i močila, zapisivao poneku misao i sve to uredno vodio pod rednim brojevima
“Ivo Šebalj specifikum je hrvatske likovne umjetnosti. Intimist, samotnjak, hipersenzibilac, introvert, melankolik, “neumoran stvaralac ljepote”, “predstavnik ustrajnih, mislećih, neutjecajnih”. Distanciran i ponajprije iskren, okrenut sebi unutar svog svijeta sobe-atelijera i posvećen svom slikarstvu karakterističnih motiva kojima problematizira vlastiti život u području slikarstva. “Nema tako sebičnog slikarstva kao što je Šebaljevo” poentira Ive Šimat Banov u knjizi Štafelajni neumornik. U slikarstvu i u životu zanimalo ga je samo ono bitno – slikarski izreći istinu o sebi i svijetu.” (iz predgovora izložbe Sonje Švec Španjol) Izložba će biti otvorena do 18. svibnja 2017. godine.
Ivo Šebalj rođen je 25. lipnja 1912. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Godine 1934. upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odsjek, no iste godine prekinuo je studij zbog bolesti. Nastavio je studij 1938. godine u klasi profesora Ljube Babića, te diplomirao 1945. godine u klasi profesora Marina Tartaglie. Bavio se slikarstvom, ilustriranjem, podučavanjem. Kao honorarni nastavnik službovao je u Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1953. godine, a od 1954. do 1961. godine predavao je u istoj školi kao redoviti profesor crtanja i slikanja. Godine 1961. zaposlio se na Pedagoškom odjelu Akademije likovnih umjetnosti kao docent (predmet Slikarstvo), 1969. godine postaje izvanredni profesor, a od 1975. godine radi u zvanju redovnog profesora na Akademiji sve do umirovljenja 1978. godine. Zanimljivo je da je prvu samostalnu izložbu priredio tek 1970. godine u Galeriji Forum, a od tada je postavio dvadesetak samostalnih izložbi. Nakon izložbe tempera i crteža nastalih 1950. godine koja je bila priređena 1977. godine u Galeriji SPEKTAR publika počinje sustavno otkrivati njegov opus. Crtao je u svim fazama svojeg stvaralaštva tušem, temperom, pastelom i močilom, često ih miješajući međusobno. Stručnjaci kažu da se svojim osobitim stilom nametnuo kao jedan od najznačajnijih pikturalističkih, asocijativnih, aluzivnih, hermetičko-metaforičkih slikara Hrvatske. Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao je više od 600 svojih djela. Ivo Šebalj umro je 19. veljače 2002. godine u Zagrebu.
Veliku fotogaleriju s otvorenja pogledajte na ovom linku…
Nikola Cvjetović / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net