FOTO Sjajnim predavanjem Anite Barišić nastavljen projekt Opatija Coffeehouse Debates
Ovo značajno predavanje održala je Anita Barišić, doktorica medicine i doktorandica biomedicinskih znanosti s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koja svoju doktorsku disertaciju izrađuje u području medicinske genetike prijevremenih poroda.
Opatija – Prostorije Udruge “Kulturni front” nedavno su ugostile još jedno predavanje u sklopu aktivnosti “Predavanja mladih znanstvenika”, a unutar projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates. Ovo je predavanje ujedno i prvo događanje unutar ovog projekta koje je istovremeno održano pred publikom u prostoru i pred publikom za malim ekranima, budući da je istovremeno uživo prenošeno putem YouTubea. Ovo značajno predavanje održala je Anita Barišić, doktorica medicine i doktorandica biomedicinskih znanosti s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koja svoju doktorsku disertaciju izrađuje u području medicinske genetike prijevremenih poroda.
Predavanje “Jesmo li genetički predodređeni ili epigenetički slobodni?” privuklo je preko trideset slušatelja koji su se, zbog poštivanja mjera sprečavanja širenja COVID-19, bili raspoređeni u tri prostorije (uz platna, projektore i ekrana preko kojih se u različitim prostorijama moglo uživo pratiti predavanje), te preko 50 slušatelja koji su predavanja pratili putem Interneta. Barišić je istaknula da brojne osobine zapisane u našem genomu ne moraju nikad izaći na vidjelo, odnosno da nije toliko bitno koje gene imamo nego upute kojih gena se mogu pročitati. Neki geni, nastavlja Barišić, mogu biti prisutni u DNA molekuli ali u nju “zapakirani” tako duboko da nikad ne dolaze na vidjelo, odnosno nikad ne kreiraju promjene koje bi se vidjele na našem tijelu ili ponašanju. Nadalje, objasnila je fenomen epigenetičkog utišavanja, kada okolina djeluje tako da utiša ili učini neaktivnim neki gen koji bi inače bio aktivan ili dostupan za čitanje.
Izvrstan primjer epigenetike, ističe Barišić slijedeći znanstvenika Brucea Liptona, je eksperiment u kojem se nastanilo matične stanice u tri petrijeve zdjelice, u kojima je hranjiva podloga i okolina bila izrazito različita. Iako su stanice bile genetički identične, razvile su se u različita tkiva ovisno o okolini u kojoj su se nalazile. Drugim riječima, koji će se geni aktivirati i utjecati na daljnji razvoj ovisit će o okolini u kojoj se nalazimo. Kada isto primijenimo na slučajeve ljudi (ili općenito složenijih životinja), okolina u kojoj će se stanica nalaziti ovisi o krvi kroz koju se širi hrana za stanice, ali i hormoni koji predstavljaju svojevrsnu reakciju na okolinu u kojoj se nalazimo. Život u stresnoj sredini tako može predstavljati nepogodnu okolinu u kojoj se puno lakše aktiviraju štetni geni, koji bi inače (da živimo u drugačijim okolnostima) bili utišani. Velik broj bolesti, ističe Barišić, zato nisu genetske (one čine između 1% i 5% svih bolesti, npr. Down sindrom ili hemofilija), već epigenetske – iako im je podloga u našoj genetskoj strukturi, njihova aktivacija je izazvana okolinom, našim ponašanjem ili uvjetima u kojima živimo.
Neugodan primjer iz zime 1944. – 1945. godine je neuspjela pobuna protiv nacista u Nizozemskoj, gdje je čitavo stanovništvo kažnjeno sa smanjivanjem dnevne količine hrane na niti četvrtinu preporučene doze, zbog čega je umrlo oko 22 tisuće ljudi. Međutim, pokazalo se da je ova glad imala i golemi utjecaj na djecu koja su začeta i rođena u tom periodu, budući da je pojava poznata kao “epigenetičko programiranje” počela djelovati na fetuse još i prije rođenja, budući da majke nisu dobivale dovoljno hrane. Zbog toga su aktivirani brojni geni koji su kasnije doveli do raznih kardiovaskularnih i drugih bolesti. Štoviše, ističe Barišić, okolina može djelovati ne samo na trenutno živuće organizme (uključujući i fetuse), već i na buduće generacije, što se vidi iz nekoliko eksperimenata s miševima kod kojih su se traume epigenetički prenosile, iako neugodne okolnosti više nisu postojale, i sam genom nije izmijenjen.
Veoma je važno, ističe Barišić, da uzmemo našu sudbinu u svoje ruke, te prilagodimo svoju okolinu i naš stav prema njoj. Bitno je naučiti zdrave navike i zdrava ponašanja, okružiti se dobrim i pozitivnim ljudima, raditi ispunjavajući posao koji nas ne izlaže stresu, i time ćemo značajno promijeniti našu okolinu i unaprijediti naše zdravlje.
Nakon predavanja uslijedila je duga i zanimljiva rasprava, u kojoj su s pitanjima sudjelovati slušatelji iz sve tri prostorije, kao i oni koji su predavanje pratili putem Interneta (kroz komentare i pitanja pored videa). Organizatori iz Udruge “Kulturni front” zahvalili su svima na velikom interesu i kvalitetnom doprinosu diskusiji, te najavili brojna nova događanja koja nas očekuju u sljedeća dva tjedna, uključujući predavanja mladih znanstvenika Kristiana Stojšića i Mije Biturajac, te sastanke čitalačke grupe “Praktična etika”.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net