FOTO: Skup Mune Maksu Pelozi odao dužno priznanje istaknutom povjesničaru i svećeniku @ Matulji
Govoreći o Pelozi, Marko Medved istaknuo je kako je on bio vrstan crkveni povjesničar, arhivist i paleograf, čiji lik i djelo nisu dovoljno poznati i priznati. Nekoliko fotografija koje smo snimili u Munama pogledajte na ovom linku…
Mune – Velikim znanstvenim skupom obilježena je jučer u Munama stogodišnjica rođenja Maksa Peloze, svećenika i povjesničara koji je bio jedan od ključnih autora po pitanju proučavanja crkvene povijesti Istre, Kvarnera i Gorskog kotara, ali i vrlo aktivan u prikupljanju i očuvanju arhivske građe, osobito župnih spisa.
Makso Peloza surađivao je i s akademikom Petrom Strčićem, kao voditeljem riječkog odsjeka HAZU-a, pa je i akademik bio među sudionicima skupa na kojemu je održao pozdravnu riječ, kao i munski župnik vlč. Marinko Kajić te županijski pročelnik za kulturu Valerij Jurešić, a skup je formalno otvorio predsjednik Općinskog vijeća Matulja Slobodan Juračić.
– Ostavština Maksa Peloze i danas je bogat izvor za buduća istraživanja, kao što je pokazao i ovaj skup na kojem su predstavljena neka nova i uzbudljiva otkrića i znanstvene spoznaje. Makso Peloza imao je uistinu značajnu ulogu u očuvanju naše kulturne i crkvene baštine, osobito u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kada je bio ključan u kulturnoj revitalizaciji čitavog područja, kazao je Robert Doričić uime organizatora, udruga ”Žejane” i ”Mladi Mune” te Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, koja se u projekt uključila izložbom ”Braća svećenici Makso i Marijan Peloza u župi Mošćenice” otvorenom jučer, koja predstavlja rad Maksa Peloze i njegova brata Marijana Peloze na kulturnoj i crkvenoj baštini mošćeničkog kraja.
Govoreći o Pelozi, Marko Medved istaknuo je kako je on bio vrstan crkveni povjesničar, arhivist i paleograf, čiji lik i djelo nisu dovoljno poznati i priznati. Sudionici skupa tematizirali su i okolinu u kojoj je Peloza radio, pa je tako govoreći o Munama u novom vijeku Slaven Bertoša kazao kako ovo mjesto učestalo spominju i mletačka izvješća, jer je munska utvrda bila snažno uskočko uporište iz kojeg se vršila pljačka mletačkih posjeda na Buzeštini. U novom je vijeku glasovita bila i Munska šuma, u kojoj su razbojnici dočekivali putnike i prolaznike koji su išli na sajam u Žejane i pljačkali ih.
O Pelozi, njegovom radu, ali i povijesti i kulturi mjesta kojima se bavio, govorili su i Giovanni Luca, Ivana Eterović, Daina Glavočić, Robert Doričić, Helena Doričić, Mateja Jerman, Igor Eterović, Vana Gović, Tomislav Augustinčić, Lucija Maroević, Karlo Srdoč, Sara Šprajcer, Tea Jelčić, Ena Grabar i Klara Tončić, a namjera je organizatora da sva izlaganja budu objavljena kao zajednički zbornik radova.
Nekoliko fotografija koje smo snimili u Munama pogledajte na ovom linku…
Davor Žic / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net