FOTO: U villi Angiolini otvorena izložba ‘Jadran nadahnuće’ Zbirke Večerina @ Opatija
– Ova izložba ponajprije je dobrodošao doprinos razumijevanju jučerašnjice, početaka suvremene komunikacije, ali i današnjice, vremena naglašenih europskih i transgraničnih povezivanja. Zbirka – izložba jasno se odmiče od uske regionalne i nacionalne vizure i podsjeća na europsko okruženje za koje nije na odmet naglasiti da mu oduvijek pripadamo, napisao je Ervin Dubrović u katalogu koji prati izložbu. Veliku fotogaleriju s otvorenja pogledajte na ovom linku…
Opatija – Crteži, akvareli, pasteli, ulja na platnu i grafike hrvatskih i stranih umjetnika koji su dolazili na hrvatski Jadran i slikarskom manirom bilježili ljepote naše obale i otoka, vedute i marine, žanrske prizore, portretirali one koje su zatekli na ovim prostorima predstavljeni su na nedavno otvorenoj izložbi pod nazivom ‘Jadran nadahnuće’ iz Zbirke Večerina.
Naime, raznolikost i bogatstvo ove zbirke koja do sada nije cjelovito predstavljena zadivljuje i očekuje se da će polučiti veliku pozornost publike, a kako su predstavili organizatori iz Hrvatskog muzeja turizma, vremenski raspon radova je od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a među umjetnicima su i vrlo ugledni autori: Gotffried Seelos, Menci Clement Crnčić, Jakob Alt, Nasta Rojc, William Unger, Robert Scheffer, Jackob Melcher i drugi).
– Duško Večerina godinama pomno prikuplja djela hrvatskih i stranih, ponajviše austrijskih, njemačkih i mađarskih umjetnika, koji su od sredine devetnaestoga pa do sredine dvadesetoga stoljeća dolazili na Jadran i slikali živopisne predjele duž obale što se proteže između Pirana i Boke Kotorske. Uz prikupljanje različitih djela, crteža, grafika, akvarela, pastela i ulja, posebna je vrijednost njegova dugogodišnjeg napora u prikupljenoj građi o autorima i njihovim djelima koja se u većem dijelu nalaze u poznatim i dostupnim javnim zbirkama. Riječ je, među inim, o uglednim autorima (Gotffried Seelos, Jakob Alt, Menci Clement Crnčić), ali i o nepoznatima o kojima dosad nismo ništa znali i o kojima je teško prikupiti temeljna saznanja. Iako u ovoj zbirci ima i reprezentativnih umjetničkih djela (poput ulja na platnu Naste Rojc), zastupljenija su djela ilustratora, onih kojima je više stalo do preciznosti i vjernosti veduta izvornom pogledu nego do umjetničkih dometa umjetničkog uratka. Među ovima potonjima – ilustratorima, neki su svojim djelima stekli izniman ugled i neprolaznu slavu, poput Jakoba Alta i njegova sina, koji kao i mnogi drugi slikari putnici slikaju po narudžbi uglednih izdavača, za omiljena ilustrirana i enciklopedijska izdanja. Zbirka – izložba, što nam je predstavlja Duško Večerina, unatoč širokoj koncepciji koja obuhvaća cijeli istočni Jadran, najviše prikazuje predjele „gornjega Jadrana“, osobito Opatiju i Rijeku, Rab i Lošinj. To je očito posljedica nekih konkretnih okolnosti – riječ je o vremenu naglog razvitka prvih turističkih odredišta, kupališno – lječilišnih mjesta ondašnjeg „austrijskog Primorja“, koja se krajem devetnaestoga stoljeća razvijaju upravo na ovom području. Poslovnim ljudima i mnogim namjernicima osobito je bila privlačna i tadašnja Rijeka pod mađarskom upravom, prometno, lučko, trgovačko i industrijsko središte toga doba. Uz povijesne, društvene i umjetničke aspekte, zbirka nudi zanimljivu građu i etnolozima i folkloristima. Uz vedute mnogih mjesta i gradova, u zbirci su zastupljeni i prikazi slikovitih pučana, Istrana i Dalmatinaca, u vjerno naslikanim narodnim nošnjama iz različitih primorskih krajeva i širega zaleđa. I likovi ribara, kapetana te primjeri građanskih likova, muških i ženskih, na neki način dinamiziraju vedute, pridajući izložbi nužan ritam i životnost. Ova izložba ponajprije je dobrodošao doprinos razumijevanju jučerašnjice, početaka suvremene komunikacije, ali i današnjice, vremena naglašenih europskih i transgraničnih povezivanja. Zbirka – izložba jasno se odmiče od uske regionalne i nacionalne vizure i podsjeća na europsko okruženje za koje nije na odmet naglasiti da mu oduvijek pripadamo. Otkad je, prije sredine devetnaestog stoljeća, Lloyd Austriaco uspostavio redovitu parobrodarsku dužobalnu liniju između Trsta i Kotora, a potom Južne željeznice uspostavile brzu vezu između Trsta i Beča, hrvatski je jug izravno povezan sa Srednjom Europom. Time konačno prestaje dugo razdoblje poduzimanja dalekih i opasnih putovanja, u koja se ubraja i odlazak na Jadran, u stara vremena mahom u potrazi za antičkim starinama. Ono što je do tada bila pustolovina, postaje zabava, putovanja na jug su češća, a pustolovnost se pretvara u – turizam. U novom, romantičarskom duhu, antičke su starine ostale zasjenjene drugim atrakcijama, slikovitostima malih srednjovjekovnih gradova, ljepotama i raznovrsnošću krajolika te osobitošću svakodnevnoga života i nošnjama ovdašnjega puka, istaknuo je Ervin Dubrović, u katalogu koji prati izložbu.
Izložba je otvorena u Villi angiolini, a ista se može pogledati do 5. studenog 2017. godine.
Veliku fotogaleriju s otvorenja pogledajte na ovom linku…
N. Cvjetović / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net