[FOTO/VIDEO] Održana prva ovogodišnja panel-diskusija “Uloga stručnjaka u javnom odlučivanju u vrijeme pandemije”

Nikola Cvjetović 3 years ago Novosti

Razgovaralo se i o vjerodostojnosti Nacionalnog stožera, čiji su članovi ponekad napravili stvari koje ne šalju ispravne poruke u javnosti. Panelisti su se složili kako ni Stožer nije nepogrešiv, ali su i istaknuli kako se ne bi trebali ugledati na greške u sustavu već, baš nasuprot, raditi na tome da vlastitim ponašanjem djelujemo što odgovornije u vrijeme pandemije.

Opatija – Prošlog ponedjeljka održana je prva ovogodišnja panel-diskusija u sklopu projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates. Pred zainteresiranim slušateljima u dvorani Ville Antonio, ali i onima koji su događanje pratili putem live streaminga, panelisti i brojni posjetitelji diskutirali su o temi koja je izuzetno aktualna u ovo pandemijsko razdoblje, a to je uloga stručnjaka u javnom odlučivanju. Zanimljivo je istaknuti i da se panel-diskusija odvijala u opuštenoj i sigurnoj atmosferi bez obaveze nošenja maski i održavanja fizičke distance budući da su na njoj sudjelovali samo posjetitelji koji su cijepljeni protiv COVID-19, koji su ovu bolest nedavno preboljeli i oni koji su se testirali i tako je potvrđeno da nisu zaraženi.

Prvo uvodno izlaganje održao je dr.sc. Ilija Brizić, docent s Centra za proteomiku pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. Brizić je istaknuo kako čovječanstvo danas raspolaže golemom količinom znanja, a svi se mi kao pojedinci koristimo izuzetno složenim tehnologijama o kojima znamo izrazito malo ili gotovo ništa. Nadalje, istaknuo je izrazito važnu (iako danas često zaboravljanu) razliku između znanja i mišljenja – nije svako mišljenje ujedno i znanje, niti svako mišljenje ima jednaku težinu. Znanstvena procedura, smatra Brizić, ima velike šanse da stvara ispravne teze budući da, nakon uspostavljanja hipoteze, ona empirijski provjerava (mjerenja, obrada podataka) kroz strogu znanstvenu metodologiju prije objave u časopisima. Istraživanje se evaluira u raznim fazama, od mogućnosti i kompetencija samog istraživača da ga provede, preko metodologije i opreme koja se koristi u samom istraživanju, do samih rezultata koji se recenziraju prije objave. Međutim, time stvar nije gotova.

Nakon objave rezultati istraživanja često se dodatno provjeravaju, bilo kroz ciljane provjere i pokušaje da se dupliciraju rezultati, bilo kroz dulji vremenski period kada se promatra kako se rezultati preklapaju s drugim sličnim (ali međusobno neovisnim) istraživanjima provedenih na drugim institucijama. Primjer takvog ispravljanja možemo vidjeti u objavljenom istraživanju o korisnosti hidroksiklorokina u liječenju COVID-19, koje je kasnije povučeno zbog grešaka u metodologiji (na primjer, grupu koja je primala lijek činili su ljudi u prosjeku 7 godina mlađi od ljudi koji su činili kontrolnu grupu koja je primala placebo, zbog čega je istraživanje pogrešno “pokazalo” da hidroksiklorokin pomaže u liječenju). Znanost nije nepogrešiva, istaknuo je Brizić, i znanstvenici (čak i oni vrhunski) rade greške, no znanost ima mehanizme kojima provjerava i ispravlja greške koje se događaju.

Drugi panelist, dr.sc. Elvio Baccarini, redoviti profesor s Odsjeka za filozofiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, nastavio je objasnivši zato smo (i kako) kroz povijest ustvrdili da nam trebaju slobode savjesti, izražavanja i udruživanja. Slobodno društvo potrebno nam je kako bi dolazili do novih znanja i spoznaja, ali i kako bi zaštitili naše dostojanstvo i integritet, kao i uspostavili zajednicu obilježenu stabilnošću i napretkom. Međutim, ističe Baccarini, sloboda pojedinaca ima granice i završava tamo gdje počinju prava drugih ljudi.

Epidemiološke mjere, na primjer, predstavljaju oblike ograničavanja naše slobode, no to ograničavanje je opravdano buduće da služi zaštiti prava drugih, odnosno da spriječi da se nanosi šteta njima i njihovom zdravlju. Isto tako, COVID potvrde, smatra Baccarini, ne predstavljaju sredstvo ograničavanja naših sloboda, već baš suprotno, sredstvo kojim se naše slobode štite. Naime, naše slobode nisu bezuvjetne – postoje smisleni i opravdani razlozi da se ograniče ili uvjetuju neke naše radnje. Primjerice, naša sloboda da vozimo automobil (po javnim cestama i površinama) uvjetovana je time da imamo određene kompetencije (da smo položili vozački ispit i prošli liječnički pregled, da nismo konzumirali alkohol ili opojne droge).

Međutim, to ne znači da smo uvjetovanjem prava na vožnju nekonzumiranjem alkohola ujedno zabranili konzumiranje alkohola – možemo konzumirati alkohol, na primjer, i ići kući pješice, taxijem ili javnim prijevozom. Isto vrijedi, smatra Baccarini, i za COVID potvrde. Neka ponašanja i radnje nam se tako mogu ograničiti ili uvjetovati tako da se osigura da njima ne nanosimo štetu drugima. Završno, nadovezavši se na Brzića, Baccarini je istaknuo da, iako demokracija pretpostavlja jednakost svih ljudi, ne označava ideju da utjecaj ljudi na javne odluke treba biti jednako raspodijeljen. Budući da javne odluke utječu na sve nas, i svatko ima pravo biti zaštićen od nanošenja šteta, svatko ima pravo da u izradi javnih odluka sudjeluju oni koji su najkompetentniji i koji su u mogućnosti donositi najbolje odluke.

Kako je posao stručnjaka izgledao u praksi predstavio je doktor medicine Mario Sušanj, epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ – Ispostava Opatija. Sušanj je istaknuo kako epidemiolozi samostalno ne mogu nametati ili uvoditi mjere, već je njihova uloga da savjetuju i informiraju nadležne razine vlasti, koje su pak ovlaštene da donose odluke. Istaknuo je kako su se raniji režimi s problemima zaraznih bolesti rješavali izrazito strogo (ali i uspješno), što postaje teže u suvremenim okolnostima. Međutim, duga tradicija javnog zdravstva u Hrvatskoj omogućila nam je da se snađemo u uvjetima pandemije bolje nego drugo države u (posebice zapadnoj) Europi, a tu se pogotovo istaknula Primorsko goranska županija, zahvaljujući svojoj dugoj pomorskoj tradiciji i iskustvu kontrole zaraznih bolesti u lukama. Sušanj sudjeluje u radu Stožera civilne zaštite Grada Opatije, gdje je od presudne važnosti bila suradnja više struka, međusobno povjerenje i timski rad. Istaknuo je kako je, dijelom i zbog neadekvatnog rada medija, kao i zbog širenja krivih informacija putem društvenih mreža, prosječan građanin često loše informiran o bitnim tezama vezanim uz pandemiju i njezino sprečavanje

U dugoj i kvalitetnoj raspravi koja je uslijedila postavljena su brojna zanimljiva pitanja, kao i komentari i vlastiti osvrti na temu. Istaklo se tako kako, zbog postojeće kvalitete života koja je danas prisutna, mnogi ljudi ne mogu ni zamisliti kako izgledaju prava krizna stanja. Uz to, razgovaralo se i o vjerodostojnosti Nacionalnog stožera, čiji su članovi ponekad napravili stvari koje ne šalju ispravne poruke u javnosti. Panelisti su se složili kako ni Stožer nije nepogrešiv, ali su i istaknuli kako se ne bi trebali ugledati na greške u sustavu već, baš nasuprot, raditi na tome da vlastitim ponašanjem djelujemo što odgovornije u vrijeme pandemije.

Organizatori iz Udruge “Kulturni front”, Filozofskog fakulteta u Rijeci i Amadria park hotela zahvalili su svim sudionicima na izrazito kvalitetnoj raspravi, te su najavili kraću ljetnu stanku i nastavak novih aktivnosti u rujnu.

Cijela je panel-diskusija snimljena i može je se pogledati na sljedećem linku:

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net