FOTO/VIDEO Sjajna izvedba lovranske kompanije – Premijera predstave Duhi ispunila kino do posljednjeg mjesta

Smijeh i sjeta paralelno su se provlačile tijekom izvedbe, a odlični aranžmani i izbor pjesama dodatno su dočarali atmosferu nekih minulih vremena. Kako je  protekla premijera čakavske komedije ‘Duhi po lovranski’ provjerite u video prilogu i velikoj fotogaleriji…

Marko Žele

Lovran – Da je Gervais imao priliku samo ‘hitit oćadu ča se to dogaja va lovransken kine pasanu subotu bil bi kuntenat’. Krcato kino Sloboda, u kojem se tražila ‘stolica više’ ispratilo je lovransku premijeru njegove komedije ‘Duhi’. Iako je ovo izdanje adaptirano, definitivno nije izgubilo na vrijednosti, a cjelokupnu večer posvećenu Gerviasu zaokružilo je zanimljivo izlaganje Vjekoslave Jurdane i predstavljanje knjige ‘Pašta i fažol’.

Naime, 1953. godine, Gervais je napisao svoju jedinu čakavsku komediju Duhi. Ona je praizvedena 29. studenoga 1953. godine u zagrebačkom kazalištu Komedija, svoju riječku premijeru ta je komedija doživjela 29. siječnja 1954. godine, a lovransku 65 godina kasnije.

Duhi

Sjajna glumačka postava, odnosno Ča-čakavski ansambl koji čine Marina Stanger, Kristina Kaplan Rukavina, Vjekoslava Jurdana i Zoran Josić predvođeni izvrsnim ‘meštrom od ceremonije’ Markom Želeom, u gotovo sat vremena i publiku su vratili više od pola stoljeća unazad. Ovom povratku sjajno se priključio i Laurus ansambl tj. Mihalj Ivković (harmonika), Emanuela Mamić Lazarić (vokal i gitara), Vedran Ružić (kontrabas) i Edi Lazarić Jr. (bubanj). Smijeh i sjeta paralelno su se provlačile tijekom izvedbe, a odlični aranžmani i izbor pjesama dodatno su dočarali atmosferu nekih minulih vremena. Slijedeći Gervaisovu postavku u prologu komedije da je pisana bez veleh pretencijoni i nekakoveh tendencijoni, čime upozorava na osnovnu kazališnu mudrost, prvu misao kazališta: zabaviti ljude, i ovo lovransko uprizorenje ostvaruje scensku adaptaciju u uprizorenju Duha da su literarno vrijedni dijelovi teksta (napuci i didaskalije) postali dramskim tkivom, koji s glazbenim dijelovima podcrtavaju lirski intencionalni naivizam djela. Glavna je odlika Duha u oblikovanju primorskoga kolorita, u njihovoj čakavštini, brzoj, i u stalno nadolazećem valu svojih rečeničnih intonacija i melodioznosti akcenta. Pa je glavna intencija u svemu tome i rečenica iz Prologa ‘Jedina naša žeja je da se nasmejete, onako od srca’ u čemu su akteri subotnje premijere u potpunosti uspjeli.

Osim zabavnog djela, večer je donijela i zanimljivo stručno izlaganje izv.prof.dr.sc. Vjekoslave Jurdane koja je pobliže predstavila Gervaisov život i rad.

Vjekoslava Jurdana

– Ove, 2019. godine obilježava se 115. obljetnica rođenja Drage Gervaisa (Opatija, 18. IV.1904.) te 90. obljetnica tiskanja njegove čakavske zbirke pjesama Čakavski stihovi (Crikvenica, 1929.). Općenito, valja uočiti da su godine koje završavaju brojkom devet, znakovite za život i stvaralaštvo Drage Gervaisa. U svibnju 1919. godine, kao petnaestogodišnji dječak, Drago odlazi iz rodne Opatije, prisiljen na progonstvo jer su njegov zavičaj, rodna Liburnija, kao i rodna Opatija, pripale tuđem osvajaču. Taj je događaj prijeloman za Gervaisovu životnu i stvaralačku sudbinu. 1929. godine, kao advokatski pripravnik u Crikvenici, Drago Gervais u svojoj 25. godini, objavljuje prvu zbirku pjesama – Čakavski stihovi. Bilo je to u svibnju 1929. godine, točno deset godina nakon pjesnikova odlaska iz zavičajne Liburnije. Gervais već u svojoj čakavskoj lirici otkriva prve tragove dramskog talenta dovodeći čitaoca pred pozornicu na kojoj se odigravaju prizori iz primorskog života. Sve se to uprizoruje, najčešće u dijaloškoj formi, jer pjesnik radije prepušta svojim likovima da govore nego da govori sam, pa se te slike pretvaraju u lirski skeč. Tome svakako pridonosi i Gervaisov osobit humor i anegdotalnost. Očita je dakle sceničnost tih pjesama pa bi se moglo govoriti o Gervaisovim lirskim dramoletima. Stoga se većina Gervaisovih pjesama dade izravno, bez ikakva retuša, prenijeti na pozornicu, istaknula je Jurdana i podsjetila da je Gervaisov dramolet premijerno izveden 30. lipnja u Rukavcu prilikom obilježavanja jubileja Udruge Domoljub 1909. iz Rukavca.

Krcato kino…

– Ove godine prvo je izveden dramolet koji nije bio objavljen do sada, osim davne 1968. u časopisu Dometi, zaslugom akademika Nedjeljka Fabrija. Izvorno je bio namijenjen za izvođenje jednoj opatijskoj dramskog družini, a u Opatiji je i davno pronađen, posredstvom Dragutina Tadijanovića. Tijekom pisanja knjige ‘Pašta i fažol’ o hrani i književnosti uz izbor iz djela Drage Gervaisa, gdje objavljujem i taj dramolet, obratila sam se Udruzi Domoljub 1909. Iz Rukavca s prijedlogom da izvedbu taj skeč koji je svoju premijeru doživio krajem lipnja ispred crkve Sv. Luke u Rukavcu, napomenula je Jurdana.

Za kraj dodajmo da je večer otvorena pomalo neobično, odnosno ne vezano uz Gervaisa, projekcijom filmova o problemu s onečišćenjem Jadrana te o posljedicama masovnog korištenja plastike u svakodnevnom životu.

Predstava je održana u organizaciji udruge „Interval“ , Katedre čakavskog sabora Lovran i općine Lovran, u sklopu programa pravca 27. susjedstava Rijeka EPK 2020 susjedstvo Lovran.

Kako je  protekla premijera čakavske komedije ‘Duhi po lovranski’ provjerite u video prilogu i velikoj fotogaleriji…

Sjajna Izvedba Lovranske Kompanije – Premijera Predstave Duhi Ispunila Kino Do Posljednjeg Mjesta

Flickr Album Gallery Powered By: WP Frank

 

 

error: Content is protected !!