FOTO-VREMEPLOV: KUD Danica Pasjak preteča gostovanja pusnog zavičajnog folklora

FOTO-VREMEPLOV: KUD Danica Pasjak preteča gostovanja pusnog zavičajnog folklora

Stari Jankovci

Nekoliko crtica o pusnim užancama na ovim krajevima, uz fotografije koje dosad nisu bile objavljivane u javnosti, donosi Josip Orlando Hrvatin.

Pasjak – Josip Orlando Hrvatin, pasionirani proučavatelj povijesti i kulture Liburnijskog krasa, javlja nam se sa zanimljivom pričom prigodno vezanom uz „peto godišnje doba“.

– Kod nas na području Liburnijskoga krasa pojava nošenja zvona je vezana isključivo uz pusne navade. Priznanje je to i svim ljudima koji ih stoljećima održavaju. Duboka ukorijenjenost pusnih običaja je i u uzrečicama koje  se prenose predajno: “Bolje da se zatare selo nego stare navade “, ” Se za stare navade “, “Mršov áli túst u tórak príde Púst ” pa “Pusni špasi, katarinski faši” za one koji se tih dana prepuste tjelesnim užicima, ne računajući na “one dane”, a oko Sv. Katarine (25. 11.)  fašáju (povijaju) plod svoje ljubavi, djetešce. I uzrečice “Viš ga pustína” za zapuštenu osobu i “Blážena mat ka pústa rodí i mačkaru u hišu drží”. U Zvončarskom muzeju u Rukavcu svakako ima mjesta i zvončarima s našega područja Liburnijskoga krasa. Dozvolom etnologinje Lidije Nikočević ovdje navodim njenu izjavu od 13. siječnja 2010. u povodu proglašenja zvončara kao svjetske kulturne baštine: “Unescova poruka-jako cijenimo vašu tradiciju, doista je jedinstvena i vrijedna u svjetskim okvirima i ukoliko smislite dobre načine za njeno očuvanje i popularizaciju, mnoga vam vrata mogu biti otvorena“. Unescova poruka će vrijediti i za očuvanje naših pusnih običaja i tradicije, navodi Hrvatin, citirajući svoj rad o pusnim običajima iz Zbornika Liburnijskoga krasa 2011.

Kao prvo gostovanje s predstavljanjem „pusneh užanci“ izvan ovog našeg kraja, Hrvatin je istaknuo pasjački KUD Danica.

– Značajno je spomenuti da je pusna skupina KUD-a “Danica” Pasjak sudjelovala na folklornoj smotri “Vinkovačke jeseni” 12. rujna 1981. godine sa uprizorenjem pusnih maski, glazbe i plesova.  Lipe mačkare su bile djevojke iz Brca i Pasjaka obučene u starinske narodne nošnje sela Pasjak. Bile su i maske cigan z medvidon i maska različitog naziva gobo magota nosi (bolan zdravega, baba zdravega), a nastupili su zajedno sa folklornom skupinom zvončara iz Žejana, tada članicom KUD-a “Danica” Pasjak. Voditelj folklorne skupine i plesač bio je Obrad Šarić. Prikazani su starinski plesovi drnc, mazulin, paška poljka, pod nogu i čotiš. Pusna  glazba bili su sopilaš Ivan Sindičić s otoka Krka (svirao je istodobno malu i veliku sopilu), cindru Frane Surina, Pasjak, harmoniku Rutar Josip-Edo, Novokračine, berde Ferdo Smajila, Pasjak i klarinet Stanislav Udovič, Jelšane. Ovo je bio prvi slučaj predstavljanja pusnih običaja u drugoj, udaljenijoj sredini i još k tome na folklornoj smotri van pusnih dana, što je danas uobičajeno (Izvor: Spomenica KUD-a “Danica” Pasjak, knjiga 1). Dakle, preteča odlazaka pusnih skupina van svojeg mjesta bio je KUD „Danica“ Pasjak sa Žejancima i entuzijastima iz našega kraja, naveo je Hrvatin, izrazivši žal da se sve manje u povorkama na Pepelnicu pojavljuje simbol mladoga pusta, odraz kontinuiteta pusnih običaj, kojeg drži u naručju pusni lik Stara koja nariče za Starim prije nego će ga objesiti na sohe (vješala) i zapaliti.

 

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net