FOTO ‘Život zvončara’ – Zvončarske maske autora Žarka Lučića ispunile Laurus

Nikola Cvjetović 5 years ago Kronika

Izložbom ‘Život zvončara’ Lovran se po prvi put uključuje u manifestaciju ‘Noć muzeja koja je na rasporedu 1. veljače.

Lovran – Otvorenje izložbe zvončarskih maski autora Žarka Lučića pod nazivom ‘Život zvončara’ održano je sinoć u galeriji Laurus, a osim zvončarski maski prostor galerije krasi i izložba fotografija zvončara Borisa Sušnja. Kako i priliči temi izložba su uveličati moći Halubajski zvončari koji su još jedanput pokazali da se užanca neće i ne more zatrt. Lučić je istaknuo kako više od njegovih riječi o njemu govori ova izložba koja predstavlja 50 godina njegovog rada i sate i sate utkane u izradu masaka, dok je zamjenik općinskog načelnika Toni Družeta kazao kako se sa ovakvom izložbom autor posljednji put predstavio u Rijeci, 2006. godine, dok je u Lovranu gostovala prije 19 godina. Riječi dobrodošlice okupljenima je uputio i Radovan Trinajstić ispred Pusnog društva Toronjera te voditeljica galerije Melita Sorola Staničić.

Malo je onih čiji je interes za maskama uvjerljiviji i autentičniji od Žarka Lučića. Godinama je bio Halubajsk) zvončar noseći i sam masku tijekom mnogobrojnih ophoda.  Uz to, bavi se izradom maski Halubajskih zvončara dajući im individualni pečat. Izložba, koju je pripremio Žarko Lučić, ilustrira navedene poveznice sadržavajući maske Halubajskih zvončara ali i mnogih europskih likova sa zvonima iz pokladnog perioda. Maske koje je on izradio napravljene su uglavnom od prirodnih materijala: na žičanu osnovu i kartonom oblikovanu formu pričvršćuje se i lijepi koža, umeću (pravi) životinjski zubi, rogovi, kaširani papir… rezultat su čudesne glave imaginarnih životinja. Nalik njima, samo znatno manje, već su se i prije stotinjak i više godina (vjerojatno i znatno ranije) koristile u ophodima zvončara. Da bi uspravno stajale i protezale se u visinu, u njihov se vrh znao umetati svinjski mjehur. Pradavna je namjera bila zaštititi se maskom u kontaktu s urocima i zlim silama: oni bi se uplašili strašnih maski, ali bi nastojali i nauditi im. No, kako je čovjek koji nosi masku zaštićen obrazinom i neprepoznat, ne bi mu se moglo naškoditi, istaknula je Dr.sc. Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre u katalogu koji prati izložbu.

Žarko Lučić odavno je izašao iz lokalnih okvira jer ga je interes za slične pokladne običaje vodio diljem svijeta.

U različitim je lokalitetima u kojima su još sačuvane pokladne tradicije, nabavljao maske i tako stvorio vrijednu zbirku. Upravo taj interes svjedoči o svojevrsno globaliziranosti kako pusnih običaja, tako i maski i to na dvojaki način. Kao prvo, europske tradicije nošenja zvona u zimskom periodu (tijekom Adventa a napose tijekom poklada) imaju iznimno mnogo zajedničkih elemenata. Od bugarskih Survakara i Kukera, baranjskih Buša, slovenskih Kurenata do sardinijskih Mamutonesa – niz je sličnosti u vezi svrhe i značenja ali i opreme i ponašanja tih tradicijskih ophodara i maski. Stoga se doista može reći da se radi o zajedničkoj europskoj baštini. S druge pak strane, zahvaljujući različitim inicijativama i praksama (poput UNESCO-vog vrednovanja nematerijalne kulturne baštine) mnogi su pokladni običaji postali poznati u širim krugovima od onih nekadašnjih, uže lokalnih. Premda se radi o doista drevnim kulturnim elementima očito je da je ona i danas predmetom kreativnog izražavanja. To je ujedno i dokaz da je riječ o živoj tradiciji putem koje se Žarko Lučić predstavlja širem svijetu oko sebe. I koliko je god on čovjek današnjice, baveći se i zanimajući se i za mnoge suvremene vrijednosti, ova njegova posvećenost i interes iznova ukazuju na činjenicu da baština nije samo povijesnog karaktera, već se njene sastavnice mogu doživljavati kao iznimno važan dio našeg današnjeg identiteta i poticajem za nove kreativne interpretacije, kako za pojedince (poput Žarka), tako i za zajednice, istaknula je Nikočević.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net