(G)LO (K/B)ALNO – Bežična Opatija

wfZa Liburnija.net piše Robert Kurelić
Finci su jedna jako čudna sorta. Šest mjeseci u godini sjeverna polovica zemlje uopće ne vidi sunca, a južna nekoliko sati. Ostalih šest mjeseci je, pak obratno te se čovjek mora naviknuti spavati usred bijela dana. Dobro, to nama Mediterancima i nije neki problem, ali vjerojatno bi mnogima zasmetala činjenica da se temperatura u lipnju rijetko penje iznad 15 stupnjeva, a po zimi je redovito ispod nule. Tko bi, zaboga, htio živjeti na takvom mjestu gdje, em je hladno, em mračno, a i jezik nije u nikakvom srodstvu sa svojim indoeuropskim susjedima, pa je skroz nerazumljiv i težak za naučiti.
Majku na talijanskom kažemo madre, engleskom mother, njemačkom Mutter, a na finskom äiti. Veze nema s nijednom od ovih, našem jeziku dalje ili bliže, srodnih jezika. Nije ni čudo da Fince susjedi: Danci, Šveđani i Norvežani, ne smatraju Skandinavcima jer ih ne razumiju. Samo su dovoljno uljudni da ih ne zovu doslovno barbarima kao što su to Grci svojevremeno činili. ”Ne pričaš grčki? Ma sve mi to zvuči kao ‘bar-bar-bar-bar’, zvaćemo te barbaros (βάρβαρος) odnosno, nekulturni divljak“. Bio je to standardni tretman u kolijevci civilizacije prije par tisuća godina. Tako su, inače nazivali i Aleksandra Makedonskog kojeg su smatrali smrdljivim, nekulturnim brđanom, ali je Aleks u međuvremenu postao veliki i općepoznati brend, pa se današnji Grci, iskompleksirani poput većine njihovih susjeda, upiru iz petnih žila ne bi li susjedima Makedoncima zanijekali kopirajt na narodno ime kojeg su se davno prije sramili.
Na dalekom sjeveru stvari su ipak nešto drukčije. Tamo se slabo nešto svađaju oko granica, nacija, reda prvenstva u drevnom naseljavanju, pa je i osporavanje skandinavskog obilježja Fincima više akademsko pitanje nego dnevno-politička parola za dobijanje izbora.
kurela_1
Pokušajte si zamisliti bilo koji glavni grad u široj okolici kako ističe svoje ime i na jeziku manjine? Ili mrežu narodnih kazališta druge nacionalnosti? Ne, to je uglavnom moguće samo u zemlji iz bajke poput Finske koja, usput rečeno, godišnje na turizmu obrne sedam milijardi eura, jednako kao i Hrvatska, samo što je njegov udio u BDPu nama 15%, a njima 3%. I povrh svega, ne samo da ne toleriraju korupciju u svojoj zemlji – njima se ne može tako lako dogoditi da im javno poduzeće pronevjeri nekoliko milijardi dolara, eura, franaka ili čega već – a da resorni ministar prođe ”lišo“, pravdajući se na selektivnu amneziju.
Naprotiv, toliko su napasni u proganjanju korupcije, da su ozbiljno stali na živac i našim evropski ušminkanim susjedima – Slovencima – koje uporno ”maltretiraju“ već mjesecima radi mita u slučaju nabavke oklopnih vozila finskog proizvođača Patrije. Deželi, koja se voli praviti najvećim Evropljanima jugoistoka i ”mostom prema Balkanu“ je užasno zasmetala izjava čelnika Patrije da su ”poslovali u skladu s lokalnim običajima“. Finski tužitelj nikako ne može shvatiti da je europska šminka zemalja bivše Jugoslavije poput Potemkinovih sela, pa sad očekuje da će lokalni organi ozbiljno istražiti Janšinu upletenost. Naravno, u nekoj bajci koja se na ovim prostorima niti čita niti prepričava. A da je tamo gore stvarno riječ o zemlji iz bajke, dovoljno je napomenuti kako je jedan od njenih najpoznatijih stanovnika Coca-Colin bjelobradi debeljko odjeven u crveno koji svakog Božića upregne svoje leteće sobove i raznosi poklone dobroj dječici.
kurela_2
No zbog čega ja uopće spominjem tu neugodnu Finsku, i nabijam nam svima na nos kako je tamo gore sve super, divno krasno? Pa, prvenstveno zato što, za razliku od službenih, državnih i njima srodnih statistika, ne nalazim neko veliko veselje u stalnim reprizama raznoraznih izvještaja u kojima nas redovito uvjeravaju kako smo barem duplo bolji, napredniji, bogatiji (ili koji već pridjev bio aktualan) od Srbije, Bosne ili Makedonije, pa čak i od EU zemalja poput, zamisli samo, Rumunjske i Bugarske. Još da spomenu koliko smo desetaka puta bolji od Tunguzije i udri brigu na veselje. Koga god pitate, vjerojatno bi vam rekli da se u životu treba uspoređivati sa boljima i težiti napretku, ali to, izgleda ne vrijedi za državu, ekonomiju i bitne pokazatelje životnog standarda. Ne, tu uvijek imamo neke svoje dežurne Tunguze koji služe tome da se možemo mirno naslađivati jer, eto, ima gorih. Crkla nam krava, ali susjedu su dvije pa možemo mirno spavati. Schadenfreude. Super nam je demokracija jer smo bolji od Kineza ili Korejanaca koji imaju jednopartijske sustave. Engleski će pak oporbenjaci zapljeskati dobrom prijedlogu vladajućih, a Obama je za svoj prijedlog zdravstvene reforme morao lobirati među republikancima unatoč tome što demokrati imaju 258 nasprav 177 republikanaca. U razvijenim zapadnim demokracijama nije strano razmišljanje svojom glavom i glasanje po savjesti. Štoviše, u tome je i bit demokracije, no naše političke elite tome pristupaju s figom u džepu i samo deklarativno, onoliko koliko je potrebno da se održi Potemkinova fasada kada dođe inspekcija iz EU. Kod nas i dalje vlada stranačka stega, a svako neodobreno istupanje individualaca strogo se kažnjava.
kurela_3Od srpnja 2010. svaki će građanin Finske imati ustavom zagarantirano pravo pristupa mreži brzinom od barem 1 megabit u sekundi. Nimalo ne iznenađuje što je ovaj zakon donesen na dalekom sjeveru. Finska je još osamdesetih godina odlučila vrhunskom tehnologijom konkurirati jeftinoj radnoj snazi dalekog Istoka te danas ulaže 3.5% svog BDP-a u znanstvena istraživanja, više od većine EU zemalja. Pristup internetu je vrhunska podloga za brzi transfer vijesti i znanja te je stoga neophodan svakoj zemlji ili zajednici koja želi ostati u toku sa svjetskim trendovima. Hrvatska se redovito hvali svojom mrežom autocesta kao neophodnoj infrastrukturi za razvoj prometa. Nije li internet jednako tako potreban za razvoj znanja?
A gdje je u svemu tome Opatija? Za vrijeme prošle vlasti otvoreni su prve pristupne točke bežičnog interneta na Vološćanskom i Opatijskom mulu kao i na tržnici. Pohvalno kao ideja, no realizacija znatno odudara od željenog. Pristupna točka na mulu pouzdana je poput financijskih izvještaja Podravke, pa je upitno isplati li se uopće nositi laptop sa sobom i igrati lutrije sa internet pristupom kakav trenutno imamo u Opatiji. Treba li Opatiji uopće besplatni bežični internet? Svakako je na čast turističkom gradu imati ga u svojoj ponudi jer danas je sve više i više turista koji posjeduju i koriste uređaje opskrbljene Wifi prijamnicima. Tko bi to trebao financirati? Zasad to čini grad, no potrebna je i suradnja turističkog sektora čija će ponuda time ojačati. Možda se među turističkim lancima u Opatiji promijenila klima od 2005. godine kada je predsjednica uprave LRH Mirjana Mogorović otklonila prijedlog sufinanciranja gradskog bežičnog interneta uz objašnjenje: ”…Ovaj se način prijenosa podataka inače upotrebljava samo tijekom održavanja WinDays dani, što znači nekoliko dana u godini.
lib_1
Kao što već znamo, WinDays su napustili Opatiju, radi Ljetne, novca ili nekog drugog, nama nepoznatog razloga. Je li nestala i potreba za bežičnim internetom kada više nema Microsofta? Venecija je u srpnju uvela, zasad najbolju i najbržu mrežu u Europi i to, po dobrom starom venecijanskom običaju, besplatnu za stanovnike, a naplativu za goste. Besplatne mreže imaju još San Francisco, Singapur, Stockholm i niz drugih gradova. Je li riječ o nevjerojatno skupoj investiciji? Pa i ne baš. Grad Opatija za sadašnji pristup plaća oko 10 tisuća kuna mjesečno. Uz sufinanciranje hotelijera i turističke zajednice ili europskih fondova kojima se volimo šminkati, sigurno bi se pristupne točke mogle osigurati u skoro čitavoj Opatiji, uključujući i udaljenija mjesta poput Poljana ili Veprinca. Besplatni bežični internet nije niti luksuz niti bedastoća, već će u, ne tako dalekoj budućnosti, biti među temeljnim ljudskim pravima. Sadašnja opatijska vlast voli se dičiti time da radi za Opatijce, obrazovanje, znanost i kulturu, a na posljednjoj sjednici gradskog vijeća bilo je riječi i o DTK (distribucijsko telefonska kanalizacija) mreži, uz objašnjenje kako je grad živo zainteresiran za izgradnju infrastrukture budućnosti za dobrobit svojih građana. Dobrobiti će od te mreže imati gradski proračun kada je bude iznajmljivao T-Comu ili kome već, no građani i gosti Opatije prije će profitirati širenjem besplatnog bežičnog pristupa na čitavo gradsko područje.
Ima li u sadašnjoj gradskoj vlasti volje za takvim projektom ili ćemo ostati na razini 2005. i zaključka predsjednice uprave LRH kako mali broj Opatijaca i gostiju koristi prijenosna računala s ”wireless mrežnom karticom“? Ako želimo kongresni turizam tijekom čitave godine onda svakako želimo privući poslove ljude kojima je dostupnost interneta neprocjenjiva. A što se samih Opatijaca tiče, želim vjerovati da sve veći dio prati svjetske tehnološke trendove, kao i da imamo vlast koja se želi uspoređivati sa Fincima, Venecijom i Silicijskom dolinom, a ne Tunguzijom.
Svako selo – jedan optički kabel

Similar articles

Tjedni retrovizor

8 years ago

Tjedni retrovizor

10 years ago

Tjedni retrovizor

5 years ago
error: Content is protected !!