IDS najavio razvoj opatijskog zaleđa kroz pokretanje klastera malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

– U Gradskom Vijeću ćemo odmah predstaviti projekt pokretanja klastera OPG-a, kojih je na našem području 80-ak međusobno organizacijski, funkcionalno i ekonomski nepovezanih. Osnovni cilj inicijative je povezivanje postojećih OPG-ova, njihovo okrupnjavanje te promocija, distribucija i prodaja autohtonih eko proizvoda pretežito za potrebe turističkog tržišta, kao i smanjenje troškova.

Opatija – Razvoj opatijskog zaleđa temelj je opstanka i napretka turizma opatijske rivijere, prihvatili mi to ili ne, trendovi se mijenjaju i ponuda „sunce i more“ više nikoga u neku destinaciju ne privlači, poručili su Marin Starčić i Astrid Knežević ispred opatijskog IDS-a.

– IDS će se odlučno zalagati za projekte koji će osigurati opstanak i razvoj naših „gornjih krajeva“. Tako ćemo u Gradskom Vijeću odmah predstaviti projekt pokretanja klastera OPG-a, kojih je na našem području 80-ak međusobno organizacijski, funkcionalno i ekonomski nepovezanih. Osnovni cilj inicijative je povezivanje postojećih OPG-ova, njihovo okrupnjavanje te promocija, distribucija i prodaja autohtonih eko proizvoda pretežito za potrebe turističkog tržišta, kao i smanjenje troškova. Veoma bitan element je prepoznatljivost, stoga bi svi proizvodi proizvođača u klasteru imali oznaku porijekla i zajednički naziv, odnosno BREND pod kojim bi se plasirali na tržište. Brendirani, ekološki i autohtoni proizvodi u današnje vrijeme postiže višu cijenu odnosno dodanu vrijednost, a trendovi u potražnji također idu tome u prilog. Dionici klastera bi osim OPG-ova bili hotelske kuće i restorani, obrazovne institucije, turistička zajednica i lokalna samouprava svaki sa svojom ulogom u istome. OPG-ovi kao proizvođači, turistički sektor kroz distribuciju proizvoda, TZ kroz promociju brenda, obrazovne institucije kroz edukaciju vlasnika OPG-ova u svezi ekonomskih znanja i organiziranja radionica te lokalna samouprava s određenim subvencijama OPG-ovima ili ustupanjem zemljišta u svojem vlasništvu za širenje poljoprivrednih površina, istaknuli su Starčić i Knežević.

Prema njihovoj ideji, zainteresirani OPG-ovi bi se pojedinačno prijavljivali kao članovi klastera ili bi bili okrupnjeni u neki vid zajednice ili potklastera.

Osnovna zadaća istih je proizvodnja ekoloških, autohtonih proizvoda pod zajedničkom markom/brendom. Kroz hotelske kuće i restorane vršila bi se distribucija proizvoda, sezonski ili godišnje, ovisno o količini proizvodnih jedinica i mogućnostima OPG-ova. Takav brendirani, ekološki i autohtoni proizvod na tržištu postiže višu cijenu odnosno dodanu vrijednost te uz dodatnu vanjsku promociju bit će zasigurno zanimljiv uslužnom sektoru. Mogućnosti su raznolike, od ponude kroz standardne (sezonske) menije, do osmišljavanja i ponude posebnih „košarica“ s raznim proizvodima.Uz promociju destinacije kroz lokalne proizvode zbog povećane potrošnje u restoranima i hotelima koristi kroz porezna davanja imat će zasigurno i lokalna samouprava. Jedinice lokalne samouprave u klasteru bi sudjelovale ili direktnim financiranjem klastera kroz proračun ili određenim subvencijama OPG-ovima kao i eventualnim ustupanjem gradskog/općinskog zemljišta za širenje poljoprivrednih područja u zaleđu. Također, obrazovne institucije, kao npr. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Ike u klaster se mogu uključiti kroz organiziranje besplatnih radionica, poduka ili seminara iz područja koje povezuju malu poljoprivredu i turizam te edukacijama iz ekonomije, vođenja poduzeća i sl. za vlasnike OPGova. Udruga Agro Opatija također već organizira razne edukativne radionice s tematikom koja zanima poljoprivrednike i proizvođače. Dok bi turističke zajednice ponajprije imale ulogu u promociji i marketingu brenda i proizvoda kao i turističkih dionika uključenih u klaster kroz svoje materijale, sajmove i publikacije na emitivnim turističkim tržištima. Ovaj projekt ima mnogo prostora za širenje te se nadamo da će kao takav biti i prepoznat, a sve u cilju da „domaći čovek ostane na svojoj zemje“, zaključili su Astrid Knežević i Marin Starčić.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net