Izložba ‘Prekozemnost’ Melinde Kostelac u Galeriji Vladimir Filakovac u Zagrebu

Kristina Tubić 2 years ago Kronika

Svakim novim ciklusom svojih grafika nadovezuje se na prethodne zapise, tragove ljudskog, grafičkog, antropološkog, intimnog. Služi se raznim grafičkim tehnikama, ponajviše tehnikama dubokog tiska. Radovi joj sadrže inovativni pristup i predstavljaju sinergiju grafičkog i spisateljskog autorskog djela kao cjeline na kojeg se recentno nadovezuje i rad izveden u projekciji tehnologije virtualne realnosti.

Opatija – Samostalna izložba grafika, umjetničkih knjiga i autorskih tekstova opatijske umjetnice, akademske grafičarke Melinde Kostelac pod nazivom „Prekozemnost“ otvara se 17. siječnja u 19 sati u Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, u Zagrebu. Izložbu će otvoriti likovna kritičarka Iva Körbler, a može se pogledati do 10. veljače, radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.

„Umjetničko djelovanje grafičarke Melinde Kostelac u kontinuitetu je posvećeno istraživanju i težnji za invencijama unutar grafičkog medija, koje se, međutim, ne svodi na forsirani izlazak iz tradicionalne grafike, već se, štoviše, uvijek kreće oko ideje kako tradicionalne grafičke tehnike dubokog i plošnog tiska i dalje nisu dovoljno istražene i iskorištene u svojim tehničkim i vizualnim mogućnostima. Posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na spajanju medija umjetničke knjige, grafičkih listova i vlastitih autorskih tekstova, stvarajući nedjeljivu umjetničku cjelinu – pa čak i grafički objekt – čime dostojno nastavlja značajan i obvezujući niz suvremenih hrvatskih grafičarki koje su koncept umjetničke grafičke knjige podigle na sasvim novu razinu: Zdenke Pozaić, Nevenke Arbanas i Maje S. Franković.

Iza zbirnog naziva izložbe “Prekozemnost” umjetnica predstavlja osam umjetničkih knjiga, grafičke listove i kratke istinite autorske priče. Svaka priča ima svoju težinu i označena je brojem. Neke od priča imaju podnaslov i sve su neposredna svjedočanstva događaja iz stvarnog života, dok su neki od tekstova introspektivne naravi, a u većini priča glavne su protagonistice žene.

Knjige su ručno uvezene šivanjem, u tehnici japanskog uveza, kao unikati, a korice su također većinom presvučene grafikama izvedenima u dubokom tisku, umjetnom baršunu i knjigoveškoj tkanini. Okomite ili horizontalne po formatu, sadrže po jednu iznimno dojmljivu priču.

Svi grafički listovi većinom su apstraktnog predznaka, ali stvaraju slojevito sazvučje s pričama i prostorom “Prekozemnosti”. Prekozemnost je riječ ili pojam koji će nas možda asocirati na Tolkiena, ali ga je Melinda dopunila te on „određuje (označava) prostor u kojemu individua postepeno uviđa da njegov bitak nema granica, niti ga više može odrediti nešto što ga ograničava, već neprestanim spoznajama migrira u međupovijesni prostor, čime se postepeno dematerijalizira kako bi pustio prostor novom prizoru i odčitao te arhivirao tragove jedinstvenog antropološkog i neponovljivog u procesu života.“ (M. Kostelac). Stoga mnoge od navedenih “migracija” predstavljaju put prema unutra, s potpunom prisutnosti u stvarnom fizičkom svijetu. Umjetnica će primijetiti kako se „valjda tako svaka intelektualna duša oslobađa granica i determinanti koje nanose odrednice suvremenog društva, a koje nosi masku neograničene slobode i raspoloživosti svega zamislivog“, navodi se u predgovoru likovne kritičarke Ive Körbler.

Melinda Kostelac rođena je u Rijeci. Diplomirala je kao profesor likovne kulture 1996. godine na Odsjeku za likovne umjetnosti Pedagoškog fakulteta u Rijeci, specijalizirajući medij grafike. Na poslijediplomskom studiju grafike Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani 2005. godine stekla je titulu magistra umjetnosti u klasi Lojze Logara. Status samostalnog umjetnika stekla je 2002. godine. Doktorantica je poslijediplomskog doktorskog studija grafike Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Bilježi preko 200 skupnih i samostalnih izlaganja u Hrvatskoj i inozemstvu, te je više puta nagrađivana za područje grafike. U Opatiji je posljednji put imala izložbu 1999. godine.

Autorica je nekoliko publikacija koje se bave tematikama povijesno-kulturne baštine Opatije i okolice. Temeljem značajnog doprinosa kulturi putem umjetnosti i publikacija 2011. godine postaje laureatom godišnje nagrade za kulturu Grada Opatije. Godine 2012. uvrštena je u treću knjigu o suvremenoj svjetskoj grafici, autora Richarda Noycea “Printmaking-Off The Beaten Track”, (publikacija dostupna putem www.amazon.com). Umjetnička je voditeljica EU projekta “Wom@rts” (www.womarts.eu) (2017.-2021.), te EU projekta “They Live: Student lives revealed through context-based art practices” (2020. – danas). Svakim novim ciklusom svojih grafika nadovezuje se na prethodne zapise, tragove ljudskog, grafičkog, antropološkog, intimnog. Služi se raznim grafičkim tehnikama, ponajviše tehnikama dubokog tiska. Radovi joj sadrže inovativni pristup i predstavljaju sinergiju grafičkog i spisateljskog autorskog djela kao cjeline na kojeg se recentno nadovezuje i rad izveden u projekciji tehnologije virtualne realnosti. Angažirana je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci kao prodekanica za nastavu, studije i studentska pitanja, u umjetničko-nastavnom zvanju izvanredne profesorice. Dobitnica je nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci, 2021. godine. Živi u Opatiji.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net