Kako se je stvarala Hitna medicinska pomoć u Opatiji?
Opatija – Pretpovijest Hitne medicinske pomoći Opatija zapravo je vezana za grad Beč u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije. U kasnu jesen godine 1881. u tada poznatom bečkom kazalištu Ringtheater izbio je veliki požar, neposredno prije početka jedne operne predstave. Zahvaljujući dobro organiziranoj vatrogasnoj službi požar je relativno brzo bio ugašen, ali je ova nesreća imala za posljedicu veliki broj ljudskih žrtava. Nakon ove tragedije odmah je bilo jasno da bi broj poginulih bio znatno manji da je i medicinska djelatnost bila organizirana na sličan način kao i vatrogasna.
Nedugo poslije, točnije 09.prosinca 1881.godine utemeljena je u Beču Hitna medicinska služba, kao prva organizirana zdravstvena služba takve vrste u svijetu. Ona se tada nazivala ”Wiener Freiwillige Rettungsgesellschaft“ (Bečko dobrovoljno spasilačko društvo). Njen osnivač je bio liječnik barun dr. Jaromir von Mundy (1882-1894) koji je time ostvario svoj višegodišnji san, a uz veliku potporu svojih prijatelja grofa Johanna Wilczeka, grofa Eduarda von Lamezana i poznatog kirurga dr. Theodora Billrotha.
Kako je barun dr. Jaromir von Mundy bio česti posjetitelj Opatije, kao tada već poznatog lječilišnog mjesta, pokrenuo je inicijativu za osnivanjem hitne medicinske službe i u Opatiji. Svoju ideju uspio je realizirati početkom 1894.godine, uz svesrdnu potporu tadašnjeg predsjednika opatijskog Lječilišnog odbora pukovnika Guida Wachtera. Već ranije spomenuti grof Johann Wilczek je novoformiranoj hitnoj službi u Opatiji poklonio kompletnu potrebnu medicinsku opremu, a Hitna medicinska pomoć grada Beča donirala je jedna kola za prijevoz ozlijeđenih osoba.
Svečano otvaranje Hitne medicinske pomoći Opatija održano je dana 14.siječnja 1894.godine, uz nazočnost bivše prijestolonasljednice princeze Stephanie, grofice Pauline Palffy, glavnog liječnika bečke hitne medicinske pomoći dr. Vragassya i brojnih drugih uzvanika. Ustanova je tada dobila naziv „Die Freiwillige Rettungsgesellschaft des Kurortes Abbazia“ (Dobrovoljno spasilačko društvo lječilišnog mjesta Opatija). Prva lokacija opatijske hitne pomoći bila je u tadašnjoj vili Slatina, u neposrednoj blizini današnje benzinske crpke.
Za prvog ravnatelja Hitne medicinske pomoći Opatija imenovan je dr. Franz Tripold, koji je već tada bio liječnik u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Opatija, osnovanom još 1886.godine (”Die Freiwillige Feuerwehrgesellschaft“). Zbog ove činjenice, opatijska hitna medicinska služba od samoga je početka vrlo tijesno surađivala sa opatijskom vatrogasnom službom. To je, nakon brojnih rasprava, dovelo i do njihovog formalnog ujedinjenja. Tako je ostalo zabilježeno da od 26.prosinca 1901.godine Hitna medicinska pomoć Opatija i Dobrovoljno vatrogasno društvo Opatija djeluju pod zajedničkim imenom ”Die Freiwillige Feuerwehr und Rettungsgesellschaft des Kurortes Abbazia“ (Dobrovoljno vatrogasno i spasilačko društvo lječilišnog mjesta Opatija).
Dr. Franz Tripold je inače bio dosta omiljena osoba u Opatiji, te je ubrzo postao i liječnik vrlo respektabilnog ugleda. U svom radu i u brojnim zdravstvenim akcijama tijesno je surađivao i sa tadašnjim ravnateljem Zdravstvenog centra u Opatiji prof. dr. Juliusom Glaxom, čiju je kćer Rosu kasnije i oženio. Kao vrlo svestrana osoba sudjelovao je i u svim sferama društvenog života u Opatiji.
Godine 1910. u Opatiji je izgrađen novi Vatrogasni dom, koji je i danas u upotrebi. Taj velebni objekt je tada dobio zvanični naziv Vatrogasni dom cara Franje Josipa I. Tom prilikom je došlo i do fizičkog ujedinjenja Hitne medicinske pomoći i Dobrovoljnog vatrogasnog društva, jer je Hitne pomoć Opatija preselila u nove prostorije Vatrogasnog doma. Tada je opatijska Hitna medicinska pomoć bila vrlo moderno opremljena, kako sa medicinskom opremom tako i sa vozilima. Imala je ukupno četiri vozila na benzinski pogon.
Jedno vozilo je bilo sa gumenim kotačima (”Gummi-Ambulanz-Landauer“), a imalo je jedna nosila, dva sjedeća mjesta i tada najmoderniju medicinsku opremu. Danas možemo reći da je to bila na neki način preteča suvremenih reanimobila. Ostala tri vozila imala su željezne kotače.
Jedno od njih imalo je nosila i četiri sjedeća mjesta, a drugo je pak bilo znatno manjih gabarita (pogodno za uske opatijske ulice) sa nosilima i samo jednim sjedećim mjestom. Četvrto vozilo bilo je namjenjeno za transport zaraznih bolesnika (”Infektionswagen“).
Kako je u novoj zgradi Vatrogasnog doma bilo dovoljno prostora, Hitnoj medicinskoj pomoći pripalo je više od polovice partera. Tako je Hitna pomoć tada imala ove prostorije. Ambulantu, operacijsku salu, sobu za sterilizaciju, dvije bolesničke sobe, posebnu sobu za duševne bolesnike, kao i kompletan sanitarni čvor.
Između dva svjetska rata opatijska hitna pomoć je dobila i opremu za biokemijsko-mikroskopski laboratorij, zahvaljujući velikom trudu dr. Tripolda.
Za svoj dugogodišnji humanitarni rad dr. Franz Tripold je bio proglašen počasnim članom Hitne medicinske pomoći grada Beča, a kao liječnik je primio najviše priznanje od strane cara Franje Josipa I, koji mu je dodijelio časnu titulu carskog savjetnika. Kao najveće ljudsko priznanje koje je dr. Tripold dobio bile su suze u očima mnogih Opatijaca, a posebno njegovih suradnika, kada je napuštao Opatiju sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća.
Tijekom svoje duge povijesti, opatijska hitna medicinska pomoć mijenjala je još nekoliko lokacija, da bi se od godine 1970. preselila na lokaciju u Nazorovoj ulici u Opatiji, gdje i sada djeluje. Zemljište za gradnju ove nove zgrade Hitne medicinske pomoći u Nazorovoj donirala je poznata obitelj Penkala, a samu gradnju objekta financirala je povratnička obitelj Lučić, koji su dugi niz godina živjeli i radili u Australiji.
Godine 2004. opatijska Hitna medicinska pomoć dobila je Godišnju nagradu Grada Opatije u povodu svoje jubilarne 110. obljetnice.
dr. Davor Vukobrat
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net