Kastavski i istarski speleolozi pronašli čovječju ribicu @ Gračišće

covjecja_ribica_sm…Kardi Županić iz SD Istra iz Pazina te Larisa Grabar (SD Estevela Kastav) neobično su stvorenje uspjeli i fotografirati…
…Čovječja ribica, kao endemična životinja Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, trajno je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode…

Gračišće – Čovječju ribicu, enedmsku vrstu vodozemca koji obitava u špiljama, istarski i kastavski speleolozi otkrili su na području Gračišća, u jami na oko 260 metara dubine. Kardi Županić iz SD Istra iz Pazina te Larisa Grabar (SD Estevela Kastav) neobično su stvorenje uspjeli i fotografirati, tijekom zajedničkog istražvianja jame u kojem su sudjelovali i članovi opatijske udruge Spelunka.
Duboki geomorfološki objekt u kojem su je pronašli vrlo je interesantan, kaže pazinski speleolog Mladen Jekić čije riječi prenosi Glas Istre, s nizom jezeraca, kanala kroz koje (osim na jednoj lokaciji) potječe bistra voda. Naime, vrsta je vrlo ovisna o čistoj vodi, ali i temperaturi vode koja mora biti u rasponu od 5 do 15 stupnjeva Celzija. Osim čovječje ribice uočen je veći broj slatkovodnih račića duljine 5-6 centimetara kojima se čovječja ribica hrani.
Najslavnije stanište čovječje ribice, malog vodozemca čije je tijelo dugo oko 25 cm i blijedoružičaste je boje, jest slovenska Postojnska jama, ali i na istarskom području pronađena je na nekoliko lokacija – u Pincinovoj jami kraj Tara, jami Baredine kraj porečke Nove Vasi te na izvoru Karolina u Puli.
Čovječja ribica, kao endemična životinja Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, trajno je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Danas je nalazimo i u nekim špiljama u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je u te špilje ovu životinju naknadno unio čovjek. Zadržava se u podzemnim vodama stalne temperature gdje se može brzo zakopati u mulj. Žive jako duboko pod zemljom, ali i blizu ulaza u špilje. Na površini se nađe samo za vrijeme jakih kiša, kad je bujice izbace na svjetlo dana, no to za njih obično znači smrt.
Ivan Mellor / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net