Luka Traven: Alternative Centru Marišćina nema
Prvi dan susreta tema je bila gospodarenje otpadom…
Malinska – Na poziv župana Komadine, nakon dvogodišnje stanke uzrokovane epidemiološkom situacijom, u Malinskoj je održan susret s gradonačelnicima i načelnicima iz Primorsko-goranske županije. Započeo je obilaskom reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice Treskavac, u blizini Općine Vrbnik, koji se smatra primjerom dobre prakse u gospodarenju otpadom. Razgovaralo se o obvezama gradova i općina u prioritetnoj izgradnji kompostane, pretovarnih stanica i sortirnica. “Mnogi nisu učinili skoro ništa, a neki jako malo. Obveza EU-a je doći do 50% primarne selekcije što bi ujedno smanjilo pritisak na Marinšćinu, posebno ljeti. Kompostane bi riješile dio bio otpada, a samim time bi se riješili i neugodni mirisi koje trpe lokalni stanovnici”, rekao je tom prilikom župan Komadina.
Susret je nastavljen u Hotelu Malin gdje je sudionike pozdravio načelnik Općine Malinska Dubašnica Robert Anton Kraljić. Upoznao ih je s realiziranim, kao i projektima u pripremi, istaknuo je projekt “Zaštita, promocija i turistička valorizacija Jadranske pomorske baštine” ARCA ADRIATICA, a prezentiran je i plan razvoja Luke Malinska. Prvog dana susreta dominirala je tema gospodarenja otpadom o čemu su govorili pročelnica UO za prostorno uređenje Koraljka Vahtar Jurković, predsjednik Uprave Ekoplus d.o.o. Luka Traven i županijski vijećnik Josip Katalinić. Ukazali su na važnost uloge JLS-a u odvajanju otpada te izgradnji kompostana, o obvezi donošenja županijskog Plana gospodarenja otpadom – do 2024., a Traven je istaknuo kako alternative Centru Marišćina nema te kako su PGŽ i Istarska županija jedine županije gdje se otpad obrađuje i vrednuje. “Sve ostale JLS u RH otpad odlažu bez obrade što je okolišno najnepovoljnija varijanta”, zaključio je Traven dok je Josip Katalinić predstavio inicijativu pronalaska najoptimalnijeg rješenje problema gospodarenja biorazgradivim komunalnim otpadom u PGŽ.
Drugi dan susreta započeo je rezimiranjem rezultata turističke sezone koju je direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov ocijenila iznimno uspješnom i iznad svih očekivanja jer je ostvareno je čak 80% ukupnih noćenja iz rekordne 2019. godine. Istaknula je veliko povećanje potražnje za smještajem visoke kategorije, a upravo Krk, s najviše smještajnih kapaciteta ostvaruje 30 posto svih noćenja na Kvarneru. Peršić-Živadinov navela je da je na Krku izgrađeno 250 kuća za odmor, uglavnom visokih kategorija, što privlači goste bolje platežne moći, te diže kvalitetu destinacije.
Na susretu se razgovaralo i o problematici divljih svinja i nastalih šteta. Privremeni pročelnik UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan napomenuo je kako je Zakon o lovu specifičan te istaknuo kako su izdane naredbe što se tiče uklanjanja divljači na otocima. Naglasio je da je problem divljači u gradovima i naseljenim mjestima potrebno donijeti poseban program protokola njihovog uklanjanja. „ Da bi se ovaj problem riješio moraju biti uključeni svi, od Ministarstva sa svojim odredbama, naredbama, propisima kako bi sve bilo operativnije, do Županije koja bi bila spona između lovaca te gradova i općina“, rekao je Brajan. Dodao je da je pojava divljači u gradovima i naseljima posljedica nedostatka hane u šumama te smanjenje poljoprivrednih površina zbog kojih se divljač spušta u grad i traži hranu.
Rezimirajući dvodnevnu raspravu župan Komadina kazao je kako je turizam bio logičan izbor teme budući se susret održava na našem najturističkijem otoku koji nosi i najveći dio turističkog prometa. Dodao je da osim prednosti turizma i zarade koju donosi, važno naglasiti i nedostatke, pogotovo kada govorimo o dosegnutom maksimumu kapaciteta infrastrukture u prometnom smislu. Rekao je da se i tema otpada dijelom povezana i s turizmom budući se ljeti proizvode dvostruko veće količine koje se trenutačno ne mogu obraditi na kvalitetan način. „Moramo unapređivati kvalitetu turističkog proizvoda i doživljaje u destinaciji, ali i povezati plavi i zeleni dio naše Županije za što imamo sjajne mogućnosti. Također, autohtonu poljoprivredu moramo nastaviti plasirati kroz naš sustav i Kašeticu te brendirati u turistički proizvod. Što se tiče divljih svinja, apeliram na gradove i općine i provode svoju zakonsku obavezu donošenja programa uklanjanja ili smanjenja broja divljači. Osim divljih svinja, postoje problemi i s čagljevima. Na naš zahtjev Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku da se izlučivanje divljači može obavljati tijekom cijele godine. Kroz naš Lovački savez i Savez otoka Krka je angažirana posebna ekipa za izlov čagljeva i vjerujem da će se ta situacija uskoro staviti pod kontrolu. Radi se o velikim brojevima alohtone divljači, a samo prošle godine je izlučeno 2500 divljih svinja. Ljudi moraju biti svjesni da divlje svinje plivaju, da se radi o pošasti cijele Europe i da situacija nije jednostavna. Uskoro ćemo ponovno održati sastanak s Ministarstvom i Inspektoratom na kojem ćemo razgovarati o donošenju planova gospodarenja divljači u jedinicama lokalne samouprave kako bi lovačka društva u suradnji s policijom mogla uklanjati divlje svinje iz naseljenih mjesta u kojima je zabranjen lov. Podsjećam da je situacija prilično složena i da svatko od nas mora odraditi svoj dio posla, poručio je župan. Zaključio je kako su ovi susreti prilika da se načelnike i gradonačelnike upozori da postoje problemi koje umjesto njih nema tko riješiti, među njima je i problematika gospodarenje otpadom, gdje je obaveza gradova i općina izgradnja kompostana i reciklažnih dvorišta.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net