Marušić: Europska unija podići će vrijednost opatijskog branda
…o pozitivnim i negativnim stranama ulaska u EU razgovarali smo s Hrvojem Marušićem…
…sve podatke o hrvatskom pristupanju EU možete pronaći na stranicama posvećenim referendumu, mitovima o pristupanju i stranicama Ministarstva…
Opatija/Zagreb – Referendum koji će se održati 22. siječnja odredit će europsku budućnost Hrvatske – tog dana građani će odlučivati o tome žele li postati 28. članica Europske unije. Iako se završnica hrvatskog puta u EU odigrava u dosta lošem stanju za europsku zajednicu, hrvatska politička elita smatra da taj put nema alternative.
Pitanja o tome što će (eventualni) ulazak u EU donijeti Hrvatskoj, a što Opatiji, postavili smo Opatijcu u Vladi, pomoćniku ministrice vanjskih poslova Hrvoju Marušiću.
Pitanja o tome što će (eventualni) ulazak u EU donijeti Hrvatskoj, a što Opatiji, postavili smo Opatijcu u Vladi, pomoćniku ministrice vanjskih poslova Hrvoju Marušiću.
Hrvoje Marušić
Što ulazak u EU znači za Hrvatsku, a što konkretno za Opatiju?
– EU za Hrvatsku znači neke nove prilike, koje sada nema – od otvaranja granica, mogućnosti zapošljavanja i studiranja vani, mogućnosti da naše tvrtke prodaju svoje proizvode i usluge i posluju na tržištu od 500 milijuna ljudi bez ikakvih prepreka, mogućnost korištenja približno 1 milijarde Eura godišnje za sve moguće namjene – razvoj gospodarstva, znanosti, kulture, infrastrukture, zapošljavanja, do vrlo bitne činjenice da ćemo (a dijelom već i jesmo) napokon sjediti kao ravnopravni za stolom gdje se donose odluke koje utječu na svih nas. Te odluke se donose i danas (čemu svjedočimo svakoga dana), ali bez ikakvog utjecaja s naše strane. Štoviše, pri donošenju najvažnijih odluka potreban je konsenzus, pa naš ”mali” glas vrijedi potpuno isto kao i ”veliki” njemački, francuski ili britanski. Za Opatiju će to značiti veću dostupnost EU sredstava za razvojne projekte (ergo ušteda vlastitih novaca koji se onda mogu preusmjerivati na druge stvari), povećanje vrijednosti ”branda” Opatije kao EU destinacije, kako u pogledu globalnog turističkog, ali i tržišta nekretnina – EU znači sigurnost i uređenost, bez obzira na današnju krizu.
Opatijsko tržište nekretnina dosad je imalo puno interesa od strane inozemnih građana. Znači li ulazak u EU da će ”stranci” lakše kupovati kuće, stanove i apartmane, odnosno obavljati građevinske investicije?
– Stranci već sada mogu gotovo bez ovakvih ograničenja kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Ekskluzivne destinacije poput Opatije imale su svoj ”appeal” i do sada, pa tu ne treba očekivati neke drastične promjene.
Zašto se u medijima čuju samo pozitivne strane ulaska u EU, kad se sad čini da je ta zajednica u dubokoj krizi?
– Zato što EU stvarno podrazumijeva puno više pozitivnih mogućnosti nego rizika. Svi glasnici protivnih glasova imali su potpuno ravnopravnu priliku koristiti sredstva RH i EU kako bi svoje ideje prenijeli javnosti, ali mnoge od tih prilika jednostavno nisu iskoristili. Ipak, obavezno se treba dati prostora i tim idejama, jer su sve to legitimna stajališta, iako ne nužno i utemeljena u stvarnim činjenicama. Osobno mislim da mediji takvim opcijama daju i dosta prostora u odnosu na broj i značaj pobornika, bez da time želim omalovažiti bilo koga. Mislim da je uostalom i rezultat prošlih izbora vrlo jasan pokazatelj koliku težinu imaju euroskeptične političke opcije u hrvatskoj javnosti. Do danas nisam čuo niti jedan ozbiljan argument za odustajanje od članstva, osim ako pod time podrazumijevamo standardne usporedbe s Norveškom ili Švicarskom i teze kako ”mi to najbolje možemo sami”, bez prijedloga kako to točno mi to možemo sami.
Susjedne zemlje nakon prelaska na euro-valutu doživjele su znatna poskupljenja. Iako se to neće dogoditi još nekoliko godina, hoće li uvođenje eura u Hrvatsku značiti pad standarda, rast cijena, ali i manju konkurentnost našeg turističkog proizvoda?
– Činjenica je da su uvođenjem EUR-a poskupjeli neki proizvodi. većim dijelom radilo se o pokušajima trgovaca da iskoriste priliku i ”love u mutnom”. Drugi dio nije vezan uz uvođenje EUR-a, već više uz činjenicu da se uvode tržišni mehanizmi u cjelokupno gospodarstvo, što obuhvaća i cijene energenta i energije koji su kod nas do sada bili dijelom i politička i socijalna, a ne samo ekonomska kategorija. S druge strane, uvođenjem EUR-a stabilizira se čitav financijski sustav i smanjuju se mnogi troškovi gospodarstva poput npr. tečajnih razlika, a nije uopće zanemariva činjenica da se ulaskom u eurozonu kreditni rejting zemalja u načelu povećavao te je novac ”pojeftinjavao”. Trenutna kriza pokazuje da postoje i drugačiji scenariji, ali oni prije svega ovise o gospodarskoj i financijskoj politici svake pojedine zemlje. Nije EU, a niti EUR-o, kriva što je Grčka enormno zadužena zemlja. To je, kao uostalom i u Hrvatskoj, rezultat loše nacionalne politike i odstupanja od EU pravila igre (Pakt o stabilnosti i rastu).
Razgovarao Davor Žic / Liburnija.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net