MIPRO: Hrvatska se sprema na uvođenje 5G tehnologije koja će omogućiti internet brzine do 20Gb u sekundi @ Opatija

Jučer su na najvećem ICT skupu u regiji održana dva zanimljiva okrugla stola. Prvi se bavio temom uvođenja 5G tehnologije u Hrvatsku, a drugi vezom gospodarstva, odnosno industrije 4.0 i obrazovnog sektora…

Opatija – Najveća ICT konferencija u regiji, MIPRO, započela je u ponedjeljak u Opatiji svoje 41. izdanje, koje okuplja više od 1.200 stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih znanosti iz čitavog svijeta.

Uvođenje 5G mreža u Hrvatsku – tema i naslov prvog okruglog stola održanog u sklopu Međunarodne ICT konferencije Mipro 2018. okupilo je u hotelu Adriatic velik broj stručnjaka zainteresiranih za ovu revolucionarnu tehnologiju koja se – kako su istaknuli sudionici okruglog stola – već sada svrstava uz izume kao što su tiskarski ili parni stroj, izmjenična struja i automobil.
Uz predstavnike HAKOM-a koji su i organizatori događanja uz udrugu MIPRO, na čelu s moderatorom Gordanom Šimcem, kao govornici na okruglom stolu gostovali su i Krešo Antonović uime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predstavnici teleoperatera Zoran Arambašić (VIPNet), Nataša Malić (HT) i Nenad Šlibar (Tele 2), Hrvoje Hadžić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesčla te Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, grada koji je prvi imao priliku testirati funkcionalnosti 5G mreža.

Što bi konkretno značila 5G mreža? Pristup internetu brzinama do 20 Gb po sekundi, mogućnost spajanja do milijun uređaja na kvadratnom kilometru – što je izuzetno važno zbog sve većeg razvoja „Interneta stvari“, veću efikasnost uređaja, vijek trajanja baterije do deset godina, minimalnu latenciju i daleko veću pouzdanost mreže, što je ključno kod daljnjeg razvoja autonomnih sustava poput pametnih vozila.

Prema dogovoru na razini Europske unije, kako je objasnio Antonović, do 2020. godine previđeno je uvođenje 5G tehnologije u barem jedan grad u svakoj članici, uključujući i Hrvatsku, a do 2025. godine ta bi tehnologija trebala postojati u svim većim gradovima i uzduž glavnih prometnih pravaca.

Koliki je značaj 5G tehnologije za industriju, ali i krajnje korisnike, prezentirali su predstavnici tvrtke Ericsson NT koji su izložili model pametnog grada s IOT (Internet of Things) platformom upravljanja javnim prometom i rasvjetom baziran na 5G tehnologiji. Model izgrađen prema tehnologiji koja već postoji omogućuje kvalitetni nadzor prometa uz sustav kamera i senzora, brzu dojavu i reakciju u slučaju prometnih nesreća, automatsko upravljanje semaforima i rasvjetnim stupovima… Drugi primjer je mali robot koji testira nagib površine i kojemu je za rad potrebna minimalna latencija („kašnjenje signala“) inače gubi ravnotežu – bez 5G mreža njegov bi rad bio nemoguć.

Predstavnici hrvatskih teleoperatera istaknuli su kako već razvijaju određene funkcionalnosti 5G mreža koje zasad testiraju na 4G mrežama i dodali kako će Hrvatska spremna dočekati trenutak uvođenja 5G tehnologije, odnosno omogućiti pristup uslugama koje koriste ovu tehnologiju među prvima u Europi.

Izazovi koje tehnološke promjene i izgradnja digitalnog gospodarskog modela poznatog pod imenom industrija 4.0 predstavlja za obrazovanje kadrova – od srednje škole do radnog mjesta – bili su tema okruglog stola „Industrija 4.0 i obrazovanje“ koji se održao u utorak poslijepodne u Kongresnoj dvorani hotela Adriatic.

Uz moderatora Nedeljka Štefanića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, o ovoj su temi raspravljali Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja zadužen za srednjoškolsko obrazovanje te Elisabetta Forunato iz istog ministarstva.

– Jedan od stupova u nacionalnoj platformi obrazovne reforme i njenog prilagođavanja potrebama industrije 4.0 su ljudski potencijali, odnosno pitanje kako educirati ljude da se na radnim mjestima uspješno nose s izazovima koje nosi industrija 4.0, kazao je Štefanić, koji je spomenuo i istraživanje koje je pokazalo da niti jedno hrvatsko poduzeće ne spada pod industriju 3.5, a većina se svrstava u industriju 3.0 ili 2.0.

Postojeći trendovi ukazuju da će od 2015. do 2020. godine u svijetu nestati 7,1 milijun radnih mjesta, najviše u administraciji i prerađivačkoj industriji, a istovremeno će se otvoriti oko 2 milijuna novih radnih mjesta, prvenstveno u financijama, menadžmentu i savjetovanju.

– U narednom razdoblju proizvodnja će se sve više automatizirati i digitalizirati, a radnici će se fokusirati na nadziranje tih procesa i savjetovanje, pri čemu će se tražiti kompetencije kao što su programiranje, želja za učenjem te analitičke sposobnosti, kazao je Štefanić.

Prskalo je dodao kako Europska unija planira uložiti pola milijarde eura na razvoj industrije 4.0 i prilagodbu gospodarstva u uvjetima globalne tržišne utakmice, a u Hrvatskoj se planira provesti kurikularna prilagodba srednjih škola kako bi više korespondirale s potrebama gospodarstva. Kako je istaknuo, osnivat će se centri izvrsnosti koji će biti opremljeni suvremenom informatičkom tehnologijom i koji će služiti kao spona između edukacije i poslovnog sektora, pri čemu će se srednje strukovne škole povezati s gospodarstvom i usko surađivati kako bi se stvorili kadrovi kakvi su potrebni na tržištu rada.

Davor Žic / PodUčkun.net

error: Content is protected !!