[VIDEO] Nakon rodnog Voloskog, spomenik svjetskom znanstvenom velikanu Andriji Mohorovičiću podići će se u Zagrebu

Mohorovičić je rođen 1857. u kući u Voloskom, pri korijenu lukobrana i na početku kasnijeg lungomara, ovaj je Andrija ugledao po prvi puta svjetlo dana u doba dok je Volosko još bilo moćnim upravnim i brodograditeljsko – pomoračkim središtem, a Opatija tek bivala predmetom otkrivanja prvih gostiju Scarpine vile Angioline. Mati mu je bila iz roda Pošćićevih, a otac Rukavčan, iz porodice bačvara i kovača (koja je najstarijem sinu uvijek davala ime Andrija).

Volosko – Grad Zagreb podići će spomenik svjetski priznatom znanstveniku, našem Vološćanu geofizičaru Andriji Mohorovičiću. Spomenik autora Nikole Džaje niknut će na istočnom dijelu Parka Grič, a ovu odluku jednoglasno su podržali zastupnici Gradske skupštine.

Podsjetimo, rođen 1857. u kući u Voloskom, pri korijenu lukobrana i na početku kasnijeg lungomara, ovaj je Andrija ugledao po prvi puta svjetlo dana u doba dok je Volosko još bilo moćnim upravnim i brodograditeljsko – pomoračkim središtem, a Opatija tek bivala predmetom otkrivanja prvih gostiju Scarpine vile Angioline. Mati mu je bila Opatijka iz roda Pošćićevih, a otac Rukavčan, iz porodice bačvara i kovača (koja je najstarijem sinu uvijek davala ime Andrija). Osnovnu školu završio je u Voloskom, gimnaziju u Rijeci, studij matematike i fizike u Pragu. Navodno je vladao hrvatskim, talijanskim, njemačkim, engleskim, francuskim, latinskim, starogrčkim i češkim jezikom. Predavao je na gimnaziji u Zagrebu i Osijeku, te devet godina na nautičkoj školi u Bakru, gdje se oženio i dobio četvoricu sinova. Kasnije će doktorirati i postati sveučilišnim profesorom u Zagrebu, upraviteljem Meteorološkog opservatorija na Griču i redovitim članom JAZU. U Zagrebu je 1936. Andrija Mohorovičić i umro.

Osim konstruiranja nefoskopa (sprave za određivanje brzine i smjera kretanja oblaka) i novog seizmografa te utemeljenja hrvatske meteorologije i seizmologije, njegov je svakako najveći doprinos otkriće sloja između kore i plašta Zemlje, plohe na dubini od 55 kilometara, koja ubrzava širenje valova potresa. Do ovog je otkrića došao 1909., proučavajući potres u Pokuplju, a sloj će biti službeno nazvan Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem. Svijet mu se odužio imenujući po Andriji Mohorovičiću jedan Mjesečev krater, jedan asteroid (br. 8422), kao i projekt bušenja kore do plašta (“Mohole” = Moho + hole), sin Stjepan (1890.-1980.) uvećao je slavu 1934. teorijskim predviđanjem pozitronija (“paketa” elektrona i pozitrona) i objašnjenjem postanka i građe Mjeseca, unuk Andro Mohorovičić (1913.-2002.), rektor zagrebačkog sveučilišta i potpredsjednik JAZU, ostao je zapamćen kao vrhunski povjesničar arhitekture i urbanizma, a njegov sin, dakle, praunuk Andrijin, Andre Mohorovičić (r. 1960.), akademski je kipar. Nije bilo teško motivirati Grad Opatiju da se 2007. uključi u proslavu 150. obljetnice rođenja Andrije Mohorovičića, najvećeg fizičara nakon Nikole Tesle i vjerojatno jedinog koji je karijeru ostvario u vlastitoj zemlji. K meni su, još 2006., došli profesori s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta – Davorka Herak, Marija Herak i Mirko Orlić.

Grad se obvezao pomoći oko popravka tada loše fasade rodne kuće, ali nas je novi vlasnik pretekao obnovivši je: ostalo nam je samo malo dotjerati spomen-ploču, postavljenu (s pomalo patetičnim natpisom) još 1957., i uglancati spomenik u centru starog dijela Voloskog, rad Zdenka Kolacia iz 1979. Geofizički odsjek je od Ministarstva znanosti osigurao sredstva za izradu replike Mohorovičićeve biste koju ima u svojoj zgradi još od 1982. (rad Josipa Poljana), a Grad Opatija je financirao postolje i uredio okoliš pred kućom na Voloskom gdje je replika 2007. i otkrivena. (dr.sc. Amir Muzur, 2010. godine)

Po Mohorovičiću je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, gimnazija u Rijeci i Osnovna škola u Matuljima. BŠ-72 Andrija Mohorovičić je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice. Njemu u čast 1996. asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv – 8422 Mohorovicic.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net