Novi broj Sušačke revije u prodaji @ Hrvatska

Liburnija.net: Naslovnica nove Sušačke revije

Svoj primjerak Sušačke revije možete kupiti po cijeni od 30 kuna na slijedećim prodajnim mjestima INOVINE (Rijeka), kiosci Glasa Istre (Rijeka, Opatija, Lovran, Kostrena) te u knjižarama Edit, VBZ, Ri book i Profil Mozaik u Rijeci i Zagrebu.

Volosko – Kao što smo već najavili na tiskovnoj konferenciji održanoj prošlog tjedna, prilikom predstavljanja suradnje između Kluba Sušačana i Liburnija.neta, u ovom tekstu donosimo pregled novog broja Sušačke revije. U nastavku teksta donosimo uvodni tekst, Alena Čemeljića, glavnog urednika Sušačke revije te sadržaj novog broja. Svoj primjerak Sušačke revije možete kupiti po cijeni od 30 kuna na slijedećim prodajnim mjestima INOVINE (Rijeka), kiosci Glasa Istre (Rijeka, Opatija, Lovran, Kostrena) te u knjižarama Edit, VBZ, Ri book i Profil Mozaik u Rijeci i Zagrebu.

Novi broj Sušačke revije započinjemo pričom kako je čak 130 tisuća mladih ljudi otišlo iz Hrvatske u proteklih dvadeset godina. Nemojmo se zavaravati kako su otišli da bi se vratili s novim znanjima. Otišli su gotovo zauvijek da bi tamo daleko u tim prekomorskim zemljama – Australiji i Kanadi proveli radni, a možda i cijeli životni vijek. Otišli su jer tu – kod kuće nisu mogli dobiti mogućnost pokazati što znaju i kako to znanje iskoristiti. A znaju puno, jer oni su liječnici, programeri, arhitekti, doktori znanosti, dakle visokoškolovana radna snaga. Koliki je to gubitak, jer gubimo cijelu obrazovanu generaciju tek će se vidjeti u budućnosti.

S jednim od njih Riječaninom dr. Robertom Živadinovim, profesorom neurologije na sveučilištu u Buffalu razgovarali smo za ovaj broj Revije. I sam kaže kako je u Rijeci stekao temelje svojeg znanja koje je onda u Americi pretvorio u veliki istraživački centar. Ali njegov radni dan, sam će reći, nije od 9 do 5 već 24/ 7. 24 sata sedam dana u tjednu na raspolaganju.

Da nam ti mladi ljudi odlaze samo na kratko da bi se vratili to bi onda bila drugačija priča. To bi onda bila priča kao što je priča Antice Miloš. Nekada kada je Rijeka predstavljala nešto u gospodarstvu i kada smo imali jednu takvu pomorsku kompaniju kao što je bila Jugolinija odnosno Croatia line naš ljudi su sa obiteljima odlazili u svijet i vraćali se s novim znanjima, ali i postignućima. Tako je tada mlada sedamnaestogodišnja Antica Miloš danas Polić postala indijska višestruka prvakinja u plivanju. Bilo je to 60-ih godina i o tome možete čitati u priči koju smo nazvali Indijski dupin s Hreljina.

Tada nekada kada je Rijeka bila grad u koji se dolazilo u njega je kao konzul došao i mađarski konzul Mihaly. Nakon drugog svjetskog rata obitelj Mihaly s tada malim Cikszentmihalyijem odlazi za Rim odakle će taj mladić kada odraste krenuti put Amerike gdje je danas jedan od najpoznatijih psihologa. New York Times ga je nazvao čovjekom koji je opsjednut srećom, njegove knjige kao omiljeno štivo navodili su i svjetski državnici kao što su svojedobno bili Tony Blair ili Bill Clinton. Rijeka će mu u siječnju dodijeliti i počasni doktorat.

Naša stvarnost je na žalost drugačija, ljudi su nezadovoljni i odlaze gotovo kao i nekada prije sto i više godina. Onda su odlazili Carpathijom, Pannonijom i ostalim brodovima Cunard Linea, danas zrakoplovima, onda iz Austro Ugarske, danas iz samostalne Hrvatske koja im nije dala životne uvjete koje su očekivali, onda kao jeftina radna snaga danas kao visokoobrazovana. Tim je razočaranje veće jer smo školovali mlade ljude i onda ih samo pustili bez da nam vrate barem dio onoga što smo uložili u njih, bez da smo iskoristili dio potencijala kojeg imamo. A koji su naši potencijali pisao je ovog ljeta, nakon ljetovanja na našoj obali, i londonski gradonačelnik Boris Johnson: Ljudi su kombinacija slavenske i mediteranske kulture, jasno je zašto su ovdje rimski carevi gradili palače, kraj je, pisao je Johnson u Telegraphu, veličanstven, dobili su rat, uspješni su u sportu, budućnost je pred hrvatskom samo ako, njegov je savjet, izbjegne euro kao valutu. To je, naravno, engleski pogled na svijet, Uniju i nas.

Novi broj Sušačke revije

Razgovaramo i s opatijskom meštricom od rib Anom Gržetom koja se u Hrvatsku doselila iz Italije, idemo na Krk preko knjige na vrbenskom zajiku Štroligi Marije Kraljić i Petra Trinajstića i preko Otona Glihe i njegovih Gromača. Bio je to njegov temeljni motiv kojeg je pronašao u krčkom pejzažu. A na jednom drugom našem otoku – na Cresu ovog su ljeta organizirali sjajnu izložbu koju bi mogli nazvati Gdje se nekada piškilo i kakilo? Kako su nekada u naseljima obavljali ovu temeljnu ljudsku potrebu? Već Riječki statut iz 1530. godine govori o zabrani bacanja nečiste vode i smeća na ulice što se oštro kažnjavalo, kažnjavalo se čak i roditelje čija bi djeca to obavila na ulici. Mi danas, 500 godina kasnije, puštamo da nas vlasnici pasa potpuno teroriziraju i na ulicama i u parkovima.

Bavimo se u novom broju Sušačke revije i filmom i to dokumentarnim. Film Marijine riječke redateljice Željke Sukove neslužbeno je proglašen najuspjelijim hrvatskim filmom ove godine, a uspješno su se hrvatski dokumentarci predstavili širom Europe, pa i u Sad-u i Kanadi, a sve te hrvatske dokumentarce svake godine možemo gledati na Liburnia Film Festivalu u Ičićima. Naš autor Kristian Benić prosurfao je da bi vidio koje to sadržaje naše turističke zajednice nude strancima. Što stranac može vidjeti zanimljivoga kod nas? I koji je zaključak? Ono što predstavlja TZ Rijeka – nema posebnog razloga za dolazak i ostanak, slično vrijedi i za Viškovo iako ovi čupavi ljudi, jer tako stranac vidi zvončare, izgledaju fora. Ni TZ Bakra se ne može pohvaliti svojom prezentacijom, Kostrena izgleda kao siromašna pustinja, … Predstavljanje na webu u turističke svrhe je ozbiljan posao, ali mi valjda ni to ne znamo iako imamo mlade ljude koji su sjajni web dizajneri samo im treba dati priliku.

Razgovaramo i s riječkim arhitektom Darijom Travašem koji uspješno radi u Austriji i riječkom dizajnericom Svjetlanom Despot koja kaže kako bi najradije redizajnirala našu svijest. Ova je godina bila jako uspješna za nju, brojni nastupi na izložbama, pokretanje izvoznih poslova s Kanadom i Francuskom, a bila je pozvana i u Izrael na izložbu najzapaženijih dizajnera iz bivših socijalističkih zemalja. Uspješan posao informiranja pomoraca širom svijeta pokrenuo je i riječki kapetan Goran Viđak sa svojom tvrtkom Jadranpismo. Vrlo opširno pišemo i o tome kako je Rijeka ušla u moderno doba i kako su postavljeni temelji moderne Rijeke koja je bila simbol industrije i pomorstva, a danas …. Ovisi kako gledamo, Neki gledaju na današnjost kao propast grada, a drugi kao veliku prekretnicu s koje iz industrije idemo u nove tehnologije i postajemo znanstveno-tehnološki centar s uspješnim tvrtkama – Pametni upiti, vrijednost joj je značajno narasla nakon što su njeni vlasnici – dva mlada Riječana otišli u Silicijsku dolinu, Kreativni odjel iz Rijeke na pragu je isto velikog posla sa slavnim glazbenikom Peterom Gabrielom, a i E glas je proglašen nedavno među najboljima u ovom dijelu Europe sa svojim Servusom- sustavom pomoću kojeg preko glasa upravljate svime u svojem domu. Još jedan dokaz koliko pametnih ljudi imamo, na žalost, vratimo se na početak priče, sve više nam odlaze. Alen Čemeljić

SUŠAČKA REVIJA 80
1) PABIRCI VREMENA Alen Čemeljić Zov daljine
2) RAZGOVOR Amir Muzur Rijeka, Trst, Buffalo
3) ZNANSTVENICI Vedrana Simičević Čovjek opsjednut srećom
4) ZANIMLJIVOSTI Velid Đekić Delfin s Hreljina
5) DRUGI O NAMA Boris Johnson Engleski pogled na svijet
6) NAŠI LJUDI Aleksandra Kućel Meštrica od rib
7) O KNJIZI Božidar Perharić Štroligi
8) LIKOVNA UMJETNOST Igor Žic Slikarski trag Otona Glihe
9) IZLOŽBA Inge Solis Gdje se nekad piškilo i kakilo?
10) FILM Jelena Androić LFF
11) SPOMENICI Zana Dragičević Spomenik oslobođenja na Delti
12) ARHITEKTURA Vjekoslava Jurdana Mjesto kao imaginarni prostor slobode
13) DIZAJN Doris Žiković Željeti i ne očekivati
14) KARIKATURA Čedomil Mišković Malo poznati Kolacio
15) MORE Jelena Butković Jadran Pismo
16) MORE Slavko Suzić Gdje je Sofija?
17) GORSKI KOTAR Marinko Krmpotić Kurikkala Kup
18) VIJESTI IZ PROŠLOSTI Saša Dmitrović 1945.
19) IZ ARHIVA Ljubinka Karpowicz Opatijski izvještaji
21) POVIJEST Irvin Lukežić Rijeka na pragu novog doba
22) KLUB SUŠAČANA Vlasta Reiner Izvješće o radu

Nikola Cvjetović / Liburnija.net

error: Content is protected !!