NZZJZ PGŽ donosi odgovore na pitanja: Tko bi se sve trebao cijepiti protiv COVID-a, ima li onih kojima se ne preporuča te koje su nuspojave cijepljenja

S obzirom na to da se radi o novim cjepivima, ravnatelj NZZJZ PGŽ-a prof.dr.sc. Vladimir Mićović iznio je znanstveno utemeljene odgovore na neka od najčešćih pitanja o cijepljenju šire zajednice protiv bolesti COVID – 19. Iako točan termin masovnijeg cijepljenja opće populacije još nije poznat i ovisit će o isporukama cjepiva, interes javnosti za ovu temu vrlo je velik. Najčešća pitanja javnosti odnose se na cijepljenje djece i mladih, te trudnica, dojilja, alergičara, osoba s akutnim i kroničnim bolestima, te nedoumica oko nošenja maske nakon cijepljenja i mogućih nuspojava cjepiva.

Rijeka – Primorsko – goranska županija, usprkos kašnjenju isporuka cjepiva, u iščekivanju je druge faze cijepljenja protiv bolesti COVID – 19, što zasigurno za sobom otvara mnoga pitanja kod onih koji će odlučiti zaštiti sebe i druge na ovaj način. Kada započne cijepljenje šire populacije, punktovi na kojima se građani mogu cijepiti biti će postavljeni diljem županije, odnosno na Zametu, Vežici, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije te u otočnim ispostavama.

S obzirom na to da se radi o novim cjepivima, ravnatelj NZZJZ PGŽ-a prof.dr.sc. Vladimir Mićović iznio je znanstveno utemeljene odgovore na neka od najčešćih pitanja o cijepljenju šire zajednice protiv bolesti COVID – 19. Iako točan termin masovnijeg cijepljenja opće populacije još nije poznat i ovisit će o isporukama cjepiva, interes javnosti za ovu temu vrlo je velik. Najčešća pitanja javnosti odnose se na cijepljenje djece i mladih, te trudnica, dojilja, alergičara, osoba s akutnim i kroničnim bolestima, te nedoumica oko nošenja maske nakon cijepljenja i mogućih nuspojava cjepiva.

Trebaju li se cijepiti i mlađe osobe?

-Covid – 19 može ostaviti dugotrajne kronične posljedice na ljudsko zdravlje neovisno o dobi. Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da COVID – 19 ostavlja kronične posljedice na plućima, srcu, mozgu, bubrezima, te da i mlađe osobe mogu razviti Sindrom kroničnog umora, probleme sa zglobovima i općom smanjenom funkcionalnosti, te je stoga preporuka da se i mlađe osobe cijepe kako bi zaštitile sebe i druge.

Trebaju li se cijepiti djeca?

-Cjepiva nisu testirana i odobrena za primjenu kod djece, te stoga za sada ne postoji preporuka cijepljenja. Preporuke će se mijenjati u skladu s novim znanstvenim saznanjima.

Trebaju li se cijepiti trudnice i dojilje?

-Na temelju sadašnjih saznanja ne postoje prepreke pri cijepljenju trudnica i dojilja jer mRNK cjepiva nisu pokazala povećan rizik. Svakako bi se svaka trudnica ili dojilja prije cijepljenja trebala posavjetovati sa svojim ginekologom ili liječnikom koji će na temelju individualne situacije i anamneze dati savjet o eventualnom cijepljenju.

Mogu li se cijepiti osobe s akutnim bolestima?

-Osobe s akutnim simptomima ne bi se trebale cijepiti, kao što je to slučaj i s bilo kojom drugom vrstom cjepiva.  Cijepljenju treba pristupiti u dogovoru s liječnikom nakon prestanka akutnih simptoma.

Mogu li se cijepiti osobe s kroničnim bolestima?

-Osobe koje boluju od kroničnih bolesti poput različitih malignih oboljenja, te kardiovaskularnih i autoimunih bolesti mogu se cijepiti nakon dogovora i zelenog svjetla od strane liječnika specijalista.

Je li nakon cijepljenja potrebno nastaviti s nošenjem maske?

-Bez obzira na činjenicu da cijepljenje stvara zaštitna protutijela protiv bolesti COVID – 19 i tako zaustavljaju širenje virusa u općoj populaciji, još ne postoje informacije o tome hoće li cijepljene osobe, bez obzira na imunost, biti asimptomatski prenositelji virusa nakon kontakta sa zaraženom osobom. Upravo je iz tog razloga potrebno nastaviti s nošenjem maske i poštivanjem ostalih epidemioloških mjera i nakon cijepljenja.

Koje su nuspojave cijepljenja protiv bolesti COVID – 19?

-Prema informacijama HALMED-a, regulatorne agencije zadužene za prikupljanje nuspojava lijekova i cjepiva, nuspojave cjepiva protiv koronavirusa su blagog do umjerenog intenziteta, te prolaznog karaktera. One najčešće uključuju crvenilo i otok na mjestu uboda, glavobolju, temperaturu, osip i groznicu. Kao i svi lijekovi, cjepivo može izazvati alergijsku reakciju, ali takvi su slučajevi na sreću iznimno rijetki. Osobe koje imaju povijest anafilaktičkih reakcija na lijekove trebale bi se prije cijepljenja posavjetovati sa svojim liječnikom.

Mogu li se cijepiti alergičari?

-Kontraindikacija za cijepljenje je preosjetljivost na bilo koju komponentu cjepiva. Osobe koje nisu alergične na sastojke cjepiva mogu se cijepiti neovisno o ostalim alergijama. Osobe alergične na sastojke jednog cjepiva uvijek se mogu cijepiti cjepivom drugog proizvođača. Važno je napomenuti da  upravo u tome leži i dodatni benefit naručivanja cjepiva od više različitih proizvođača, jer se tako osiguralo da se osobe alergične na komponente jednog cjepiva alternativno mogu cijepiti drugim cjepivom.

 

 

error: Content is protected !!