Objavljena ‘Bogatìja’ Josipa Orlanda Hrvatina
Drugi dio knjige pisan govorom Pasjaka su jednočinka „Uštarski pogovor“ skica za uprizorenje i preko tisuću akcentuiranih poslovica, izreka, fraza i primjera iz sagdanjega govora.
Matulji – Tiskana je knjiga „Bogatìja“, etnološka i jezična baština, autora Josipa Orlanda Hrvatina.
– Prvi dio knjige čine tri poglavlja: Narodni doktor Mauro Sfeci, prilog povjesnici zdravstva-sjećanja na doktora Maura Sfecija, dijagnostičara bez premca (znakovito je mišljenje o virusu), zatim poglavlja Novi svit-Stari kraj, dopisivanje iseljenika, korespondencija iz preko četrdeset dirljivih pisama rodbini iz prekomorskih zemalja, z Merik; i Lovstvo u našim krajevima poslije 1945. godine: Lovačka društva „Lopača“, „Srndać“ i „9.maj“ Rijeka, prilog povjesnici lovstva, a na kraju poglavlja lovačka priča „Dobar lovac Jive“, istaknuo je Hrvatin.
Knjiga je bogato ilustrirana slikama koje do sada nisu objavljene.
– U poglavlju o korespondenciji piše koliki su šli ća, cele trume naših ljudi, ča su pisali, ča su pošiljali u stari kraj-robu, kafe, cukar, muku, tabak, cavate, slinovčić (za autora knjige), ki su se vrnili z brodon „Partizanka“, ki su nastradali, ali umrli. Ki bu čital će mu morda rabit facolić. U knjizi piše i o prvom ustanovljenju granica lovišta 1945. godine, koje i danas vrijede; i slike „lovnih dovolilnic“ te lovačke karte od 1945. godine dalje, dodao je Hrvatin.
Drugi dio knjige pisan govorom Pasjaka su jednočinka „Uštarski pogovor“ skica za uprizorenje i preko tisuću akcentuiranih poslovica, izreka, fraza i primjera iz sagdanjega govora.
– Mnogi su arhaizmi i zastarjelice, riječi koje se više ne govore (ča ti rači da si se tako ubukal; gore uku po poruku) i koje bi bile izgubljene i zaboravljene da nisu pospravne u knjigu (ča je u bukve stavno je spravno), pravcata bogatija svakodnevne mudrosti domaćih ljudi. Po mišljenju stručnih osoba ovo je oprimjerenje rječnika iz 2013. godine. Knjiga „Bogatìja“ je treći svezak Zbornika Liburnijskog krasa iz 2011. godine. Namijenjena je žiteljima matuljske općine, pa nekadašnjim pacijentima doktora „Svecija“, djelatnicima u zdravstvu, brojnoj rodbini iseljenika, lovcima, a napose poštovateljima čakavskog govora. Slike na naslovnici ilustriraju četiri teme-pečat ambulante, potpis dr. Sfecija, poštansku marku s Kipom slobode, lovce i ljude u oštariji. Nakladnik je Udruga za očuvanje čakavskog govora „Beseda“, Rijeka. O predstavljanju će javnost još biti obaviještena, poručio je autor.
Foto: Arhiva Adrijane Peloza, Vlaste Šepić, Lidije Ujčić i Josipa Orlanda Hrvatina.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net