Održan sastanak o povezivanju slovenskih i hrvatskih autocesta @ Ilirska Bistrica
Župan Komadina rekao je da Hrvatska nema poveznicu s europskom mrežom autocesta u smjeru istok-zapad. Srednji dio je riješen povezivanjem Zagreba i Ljubljane, ali problem je u tome što se turistički najviše koristi granični prijelaz Rupa“.
Ilirska Bistrica – U sjedištu Općine, župan Zlatko Komadina i načelnik susjedne slovenske općne, župan Emil Rojc, održali su sastanak na temu potencijala i potrebe povezivanja slovenskih autocesta od čvora Postojna do graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom i priključka na autocestu A7.
Na sastanku, na kojem su prisustvovali gradonačelnik Grada Opatije, Ivo Dujmić, načelnik Općine Matulji, Mario Ćiković, zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke, Marko Filipović, načelnik Općine Klana, Matija Laginja te načelnici susjednih slovenskih općina Drago Božac, župan Općine Divača i Robert Smrdelj, župan Općine Pivka, razgovaralo se o podizanju kvalitete prometne povezanosti, odnosno integraciji u cestovnu mrežu Europe kroz gradnju dionice autoceste Rupa-Postojna te o suradnji na EU projektima prekogranične suradnje.
Župan Komadina rekao je da Hrvatska nema poveznicu s europskom mrežom autocesta u smjeru istok-zapad. ”Srednji dio je riješen povezivanjem Zagreba i Ljubljane, ali problem je u tome što se turistički najviše koristi granični prijelaz Rupa“, rekao je te dodao da je na sastanku usuglašen stav o potrebi autocestovne poveznice slovenskih i hrvatskih autocesta preko Ilirske Bistrice, a s obzirom da je Slovenija jedan od najvećih hrvatskih partnera u turizmu, u interesu je i slovenskih građana da se izgradi taj nedostajući dio autoceste do hrvatske granice. ”Naš interes je kvalitetna povezanost jer taj prometni pravac koriste Austrijanci i Talijani”. Odluka o tom cestovnom investicijskom zahvatu je na Vladi Republike Slovenije“, rekao je Komadina.
Slovenski načelnici izjavili su da je veliki interes pograničnih slovenskih općina da se čim prije izgradi autocesta. Nude tri moguća rješenja od kojih bi srednji koridor od Postojne preko općine Divača bio najprihvatljiviji.„Ovaj je sastanak snažna poruka i prema slovenskoj i prema hrvatskoj javnosti o potrebi izgradnje autoceste, a ja sam optimista, vjerujem da će se ona u realnim rokovima i realizirati“, rekao je zamjenik župana Marko Boras Mandić. Domaćin sljedećeg susreta koji je dogovoren za kraj ožujka bit će Primorsko – goranska županija. Ovaj će cestovni koridor biti i jedna od tema sastanka Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko – jonske euroregije kojoj predsjeda upravo Primorsko – goranska županija, a na koji će biti pozvani i načelnici susjednih slovenskih općina.
Na pitanje hoće li biti dogovora oko zajedničkog nastupa prema EU za nadoknadu šteta od nevremena na području Ilirske Bistrice i Gorskog kotara, Komadina je rekao da je ovo prilika da se s kolegama iz Slovenije razgovara i o elementarnoj nepogodi, ali i o EU projektima prekogranične suradnje. “Ima niz toga što se otvara u periodu od 2014.-2020. za fondove EU.
Mi smo svi udaljeni od svojih središta, a zapravo smo upućeni jedni uz druge ovdje gdje i živimo. Tako je Bistrica sigurno upućenija prema Rijeci nego Ljubljani, kao i obrnuto”, zaključio je župan.
I. Mellor / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net