Održan simpozij ‘Više od krvi’ @ Rijeka

simpozij_vise_od_krvi_2014 (1)

Položaj dobrovoljnih darivatelja krvi u društvu, etičke i moralne implikacije samog čina darivanja, organiziranje banke krvi i bloodmobila – u fokusu simpozija ”Više od krvi“!

Rijeka – Mnogi su govorili da davanje krvi stvara ovisnost… Ako je ovisnost želja ovih ljudi da krv daruju dokle god budu mogli, te da na taj način pomažu i posredno spašavaju živote- da, onda smo svi ovisnici, rekao je na otvorenju prvog simpozija ”Više od krvi“ predsjednik Savjeta darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, te predsjednik Nacionalnog odbora za dobrovoljno davanje krvi, Ivo Vidotto.

Stručni simpozij ”Više od krvi“ po prvi put održan je prošlog tjedna. Domaćin prvog izdanja bila je Rijeka, točnije Filozofski fakultet u Rijeci a simpozij je u organizaciji Savjeta darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u suradnji s Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Zašto se ponekad olako odbijaju darivatelji? Tko smije, a tko ne smije dati krv? Zašto netko može biti trajno odbijen? Može li davanje krvi štetiti našem zdravlju? Možemo li se zaraziti od neke bolesti? Što se događa s dozom krvi nakon darivanja, te kako i gdje se čuvaju krvni pripravci? Zadovoljavaju li krvni pripravci preuzeti na terenima kriterije kvalitete propisane Standardima za transfuzijsko liječenje? Koje kriterije moraju zadovoljiti organizatori akcija na terenu? Što je to transfuzijsko liječenje? Mnoga od tih pitanja dobila su odgovore upravo na simpoziju „Više od krvi“. Razgovaralo se i o sociološkim, etičkim, religijskim i moralnim implikacijama samog čina darivanja krvi, društvenom značenju darivanja krvi i ulozi svih čimbenika u društvu.

Kako je u uvodnom govoru istaknuo Ivo Vidotto: ”Dobrovoljni darivatelj krvi posredan je, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika. Tu se otvara niz pitanja oko prava i pogodnosti. Darivatelji ne očekuju neke posebne privilegije za ono što čine, jer smatraju već privilegijom činjenicu da mogu darivati krv, da pripadaju onom zdravom dijelu stanovništva i da kao takvi ne predstavljaju trošak za zajednicu. Darivanje krvi je izrazito važno za svaku zemlju. Vlada Republike Hrvatske odobrila je određene povlastice za dobrovoljne darivatelje krvi. Jesu li one dovoljne? Jesu li pravedne? Provode li se uopće? Može li se napraviti još jedan korak naprijed? Ne govorimo o privilegijama, već o pravednom vrednovanju njihove uloge!“.

simpozij_vise_od_krvi_2014 (2)

Nerijetko je problem otići dati krv na poziv, jer se darivatelj, primjerice, nalazi na radnom mjestu, a poslodavac nema sluha za izostanke s posla zbog dobrovoljnog darivanja krvi – čulo se na simpoziju. Postoji li mogućnost da se poslodavce stimulira kroz porezni sustav ili na neki drugi način kako ne bi sputavali svoje djelatnike u njihovoj humanoj misiji? Sve su to bile teme i prijedlozi o kojima su sudionici simpozija „Više od krvi“ raspravljali na riječkom Filozofskom fakultetu.

Važna tema bila je i dostupnost krvi u svakom trenutku. U Hrvatskoj su česte područne i vremenske oscilacije. Kako ublažiti posljedice tih oscilacija? Može li Hrvatska imati Banku krvi? Zbog geografske konfiguracije, možda je banku krvi teško organizirati, ali ustupanje krvi između centara već je ustaljena praksa. Naravno, ona uključuje dobru organizaciju, prijevozna sredstva i ostale preduvjete. Glavni bi uvjet trebao biti ista razina kvalitete uzimanja i obrade prikupljene krvi u svim centrima koji to rade. Imamo li tu razinu kvalitete? Što možemo učiniti kako bi zadovoljili te uvjete? Na to se nadovezalo i pitanje uzimanja krvi u zdravstvenim ustanovama ili na terenu, odnosno mogućnosti osiguravanja potrebnih uvjeta na terenima. U obliku pitanja nametnulo se još jedno rješenje – bi li jedno standardizirano vozilo “bloodmobile” riješilo problem malih terena?
Istaknuto je kako je u Rijeci otvoren Centar za darivanje krvi u Domu Crvenog križa, koji je jako dobro prihvaćen od strane darivatelja ali kojeg bi trebalo još bolje iskoristiti. Gosti iz inozemstva pozvani su na simpozij kako bi se iz prve ruke moglo čuti više o praksama i iskustvima u tim državama.

Mediji su također bili jedna od tema. „Uloga medija u promidžbi darivanja krvi ne provodi se sustavno u cijeloj zemlji te je često prepuštena dobroj volji pojedinaca. Plasiranje ispravnih informacija, razbijanje predrasuda, motiviranje mladih ljudi… sve bi to bilo puno lakše kada bi svi mediji bili naši ravnopravni partneri i dali svoj doprinos promicanju davalaštva krvi kao djelatnosti općeg društvenog interesa“ , istaknuo je Ivo Vidotto.
Sudionici simpozija bili su liječnici, zdravsteni djelatnici, gosti iz društava Crvenog križa i organizacija darivatelja krvi iz Hrvatske i inozemstva, povjerenici Crvenog križa u osnovnim i srednjim školama, darivatelji krvi, članovi i aktivisti Crvenog križa. Uloga Crvenog križa je na tom polju nezamjeniva i temelji se na dugogodišnjem pozitivnom iskustvu u organiziranju prikupljanja krvi. Potrebno bi bilo, kako je naglašeno, da razina organizacije bude podjednako visoka u cijeloj zemlji, koristeći se pri tome, ukoliko zatreba, i iskustvima drugih zemalja šire Regije. Naime, gosti i sudionici na ovom stručnom skupu bili su i predstavnici Crvenog križa iz Srbije te iz Slovenije, kao i najviši predstvanici organizacije koja spaja sve aktive darivatelja krvi te Centra za transfuzijsku medicinu talijanske regije Friuli Venezia Giulia, sa sjedištem u Udinama.

simpozij_vise_od_krvi_2014 (3)

Simpozij je okupio i druge zainteresirane pojedince, kao i predstavnike medija. Uz brojne uzvanike iz institucija i lokalnih uprava i samouprava skup je svečano otvorio akademik Daniel Rukavina, profesor emeritus. U ime Crvenog križa okupljenima su se obratili prof. Kim Anić, predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka; mr.sc. Iva Josipović, predsjednica Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije; prim.dr. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. Uspjeh su organizatorima poželjeli i prof.dr.sc. Zlatan Car, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci; prof.dr.sc. Renata Dobrila Dintinjana, zamjenica sanacijskog upravitelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka; prof.dr.sc. Tomislav Rukavina, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci; Đulija Malatestinić, pročelnica uprave za zdravstvo Primorsko-goranske županije te mr.sc. Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke.

Predavanja su bila posebno zanimljiva, kako u prvom djelu, u kojem se pokušalo rasvijetliti sve eventualne “mračne” zone područja transfuzijske medicine i objasniti kako cijeli ovaj sustav radi. Najbolji stručnjaci na tom području objasnili si također važnost davanja krvnih sastojaka na staničnom separatoru i zbog čega je bitan ovaj način darivanja. U drugom su djelu eminentni hematolozi, onkolozi i pedijatri pričali više o onima kojima je ta krv namijenjena, objašnjavajući opravdanost transfuzijskog liječenja kod određenih kategorija bolesnika.
U diskusijama koje su uslijedile nakon svake sekcije, otvorena su zanimljiva pitanja, kao i nakon izlaganja o etici darivanja krvi. Shvatilo se da ima još puno pitanja na koja treba odgovoriti, uz napomenu da se ne smije nikako stati na ovom simpoziju, već upravo potražiti odgovore na sva ta pitanja, jer darivanje krvi i sve što se oko toga vrti zaslužuju najveću razinu transparentnosti, osnovni preduvjet za uspješno provođenje ove trajne humanitarne misije.

Ovaj je skup tek jedna od inicijativa kojima Savjet darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka želi unaprijediti organizirano prikupljanje krvi. Želja je unaprijediti komunikaciju između darivatelja i Crvenog križa, kako putem besplatnog telefona, koji će biti pokrenut početkom siječnja 2015. godine, tako i novim portalom, preko kojeg će darivatelji i svi ostali moći dobiti sve potrebne podatke o stanju zaliha u KBC-u.
U uspješnoj tehničkoj organizaciji simpozija, Crvenom križu pomogla je agencija Klik marketing, a značaj simpozija prepoznali su i sponzori: Medical Intertrade, Jasika d.o.o., Barocco caffe i WDF.

N. Cvjetović / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net