Održana tribina ”Industrija – znanje – politika“

Liburnija.net: prof. dr.sc. Ljubo Jurčić, dr.sc. Nikola Ivaniš i prof. dr.sc. Amir Muzur

Reindustrijalizacija mora biti proglašena strateškim prioritetom PGŽ, s time da se poštuje tradicija (brodogradnja) i razvoj novijih, ekološki prihvatljivijih industrija (farmacija; proizvodnja softvera; projektiranje brodova; proizvodnja električne energije, drvna i prerađivačka industrija i dr., istaknuo je prof. dr.sc. Amir Muzur, kandidat za župana Primorsko – goranske županije.

Rijeka – U dvorani riječke Transadrije, pred stotinjak posjetitelja, održana je tribina na temu ”Industrija – znanje – politika“ u organizaciji koalicije Liburnijske stranke, Akcije mladih i Primorsko – goranskog saveza.

Kratka uvodna izlaganja održali su prof. dr.sc. Amir Muzur, kandidat ove Koalicije za župana PGŽ i dr.sc. Nikola Ivaniš, kandidat Koalicije za gradonačelnika Rijeke.

prof. dr.sc. Ljubo Jurčić

Muzur je govorio o opasnostima populizma kao svojevrsne manifestacije neznanja suvremenih hrvatskih političara, a Ivaniš o trenutnom poražavajućem stanju gospodarstva u Rijeci. Glavni gost tribine bio je prof. dr.sc. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i bivši ministar gospodarstva, koji je, nakon što je izrazio podršku kandidatima Koalicije, u, kao i uvijek zanimljivom podužem izlaganju, prezentirao povijesne primjere ekonomskog procvata Turske i Kine, recentna nastojanja reforme ekonomske politike u Srbiji, detektirao glavne uzroke posustajanja europskog gospodarstva i naglasio značaj znanja i struke u oporavku hrvatske privrede. Uslijedila su pitanja iz publike i zaključak koji je unio zračak optimizma.

– S Vladom Srbije dugo surađujem. Ove godine njihovo će gospodarstvo rasti dva, dva i pol posto. Istina, njihov BDP još uvijek je dvostruko lošiji od hrvatskog, ali je pri tome važna činjenica da se Srbija okrenula industriji. Zadnje dvije, tri godine u Srbiji je bilo 80 investicija od kojih je svaka, u prosjeku, donijela šestotinjak novih radnih mjesta. Hrvatska bi bila sretna sa šest investicija sa 600 radnih mjesta – bili bismo najuspješnija zemlja u Europi, istaknuo je Jurčić.

prof. dr.sc. Amir Muzur

O reindustralizaciji Primorsko – goranske županije svoje ideje iznio je prof. dr.sc. Amir Muzur.

– Što očekujemo da nam Ljubo Jurčić kaže o našoj industriji? U ovome času, udio tercijarnih djelatnosti u EU je oko 60, a u PGŽ oko 54%: prema zaključcima Europske komisije, ovaj ”postindustrijski“ trend porasta udjela tercijarnih djelatnosti nauštrb sekundarnih pokazao se kobnim za perspektivu europskog gospodarstva i mora ga se nužno, što žurnije, preokrenuti. (Situacija u našoj županiji je utoliko gora što ”tercijarno“ ne znači, kao u Europi, intelektualne usluge – konzultantske, financijske itd. – već, nažalost, pretežito trgovinu uvoznom robom i ugostiteljstvo.) Zato, barem tako mi vjerujemo, reindustrijalizacija mora biti proglašena strateškim prioritetom PGŽ, s time da se poštuje tradicija (brodogradnja) i razvoj novijih, ekološki prihvatljivijih industrija (farmacija; proizvodnja softvera; projektiranje brodova; proizvodnja električne energije, drvna i prerađivačka industrija i dr.). Vjerujemo i da hitno treba detektirati najuspješnije tvrtke (proizvodne, ali i druge), najugroženije tvrtke i definirati prioritetne tvrtke: najuspješnijima treba ponuditi logističku pomoć za ekspanziju, najugroženijima zajedničku izradu plana za opstanak, a prioritetnima, već prema njihovoj situaciji, jedno ili drugo. Prostorne i razvojne planove PGŽ treba dinamizirati radi definiranja optimalnih lokacija za razvoj (sofisticirane) industrije i ekspanziju uspješnih tvrtki, kazao je Amir Muzur.

Kandidat za župana osvrnuo se i na problem brodogradnje.

Poseban je slučaj s brodogradnjom koja je, utjecajem više globalnih, regionalnih i lokalnih čimbenika, dovedena do vrlo teškog položaja. Politikom većine dosadašnjih hrvatskih vlada, uključujući i aktualnu, odustalo se od brodogradnje kao strateškog sektora, prečesto se mijenjao menadžment, što je dovelo do gubitka poslovnih kontakata i prisutnosti na tržištu, stalno se odašiljala poruka da je brodogradnja gubitaš kojega se treba na svaki način „riješiti“, pa je čak, po mnogima neopravdano, otvoren i stečaj nad brodogradilištem u Kraljevici. Govori se o novoj ili zamjenskoj industriji koja bi trebala zaposliti radnike iz sektora brodogradnje, ali takva industrija u Hrvatskoj još nije stvorena: brodogradnja u nas podrazumijeva bogatu tradiciju, kvalitetni kadar i proizvod, kao i sveučilišnu i intelektualnu infrastrukturu, pa odricanje od nje znači ogroman gubitak, a inzistiranje na njenom razvoju komparativnu prednost. Prema argumentima brodograditelja (doduše, suprotno procjenama financijskih stručnjaka), brodogradnja sama po sebi često donosi gubitke, ali mudra država u nju investira znajući da širok krug kooperanata i indirektno ovisnih gospodarskih subjekata zahvaljujući brodogradnji ostvaruje značajne prihode (otprilike dvostruko veće od investiranih sredstava; tzv. faktor multiplikacije). Nije točno ni da se EU odrekla brodogradnje: o tome svjedoči inicijativa LeaderSHIP 2015: točno je da Europska Unija, štiteći tržišnu utakmicu, zabranjuje izravne državne subvencije brodogradnji, ali to ne znači da država ne može mudrim ugovorima zajamčiti brodogradnji poslove obnove ratne mornarice, flote vlastitih brodara i sl. Uostalom, jednom restrukturirani 3. maj moći će primati regionalne potpore, potpore za inovacije i za kreditiranje izvoza. Iz svih ovih razloga, mi vjerujemo ne samo da brodogradnju treba očuvati, nego i razvijati, da PGŽ mora takav stav ojačati usvajanjem dugoročne strategije i pomagati 3. maju i Viktoru Lencu odnosno njihovim većinskim vlasnicima da apliciraju na sve potencijalno zanimljive EU-fondove radi priskrbljivanja sredstava za realizaciju Strategijom zacrtanih ciljeva, osmisliti medijsku kampanju koja bi vratila ugled brodogradnji i povjerenje u nju, a na razini EU intenzivirati zalaganje (cf. LeaderSHIP 2015) za ustanovljenje zajedničkog jamstvenog/kreditnog fonda (koji bi pružao jamstva naručiteljima u ime brodogradilišta odnosno omogućavao povoljno zaduživanje brodogradilišta radi nabave sirovina), kao i oformljenja europskog centra za edukaciju visokokvalificiranih brodogradilišnih kadrova (pri Sveučilištu u Rijeci, možda iz postojećeg studija brodogradnje). Naravno, u ovim ambicijama svi moramo podsjećati da „industrija“ izvorno i prvenstveno znači marljivost, rezimirao je Muzur.

Ivan Mellor / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net