Opatija Coffeehouse Debates: Moralne intuicije i evolucijska psihologija tema predavanja Aleksandra Šušnjara

Opatija – Prostorije opatijske udruge mladih “Kulturni front” početkom ovog tjedna ugostile su drugo u nizu predavanja mladih znanstvenika s područja Opatije, Rijeke i okolice. Prema riječima organizatora, uspješni projekt popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates ove je godine proširen novim aktivnostima, a sve s ciljem promocije mladih znanstvenika i njihovog povezivanja s lokalnom i regionalnom zajednicom. Ovim se aktivnostima tako nastoji ne samo skrenuti pažnju javnosti na istraživačka dostignuća mladih znanstvenika, nego i popularizirati znanstveni pristup kod djece i mladih te ih potaknuti da se i sami, kroz formalno ili neformalno obrazovanje, bave znanošću.

Nakon izrazito posjećenog predavanja mlade opatijske psihologinje Sanja Bradić s kojim je započeo ovaj dio projekta, organizatori su aktivnosti nastavili predavanjem Aleksandra Šušnjara, doktoranda na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koji se bavi istraživanjima povezanosti evolucijskog podrijetla naših moralnih intuicija sa složenim moralnim teorijama koje čovječanstvo razvija. Šušnjarov teorijski pristup, u kojem koristi rezultate empirijskih istraživanja brojnih psihologa i uz pomoć njih evaluira opravdanost i primjenjivost raznih svakodnevnih moralnih intuicija, naslućuje model za rješavanje nekih trajnih sukoba koje imamo u političkoj zajednici, sukoba koje je naizgled nemoguće riješiti jer građani imaju različite moralne intuicije ili pak primjenjuju različite modele zaključivanja i donošenja odluka.

Šušnjar kreće s idejom kako je neke moralne ili političke sukobe među građanima izrazito teško razriješiti upravo jer građani primjenjuju različite modele promišljanja, tako da neki veći, a neki manji naglasak stavljaju na moralne intuicije vezane uz problem oko kojeg je sukob nastao. Moralne intuicije nam često služe kao (više ili manje pouzdane) kratice u zaključivanju – kada smo suočeni s nekim složenim problemom koji od nas zahtjeva dugotrajno promišljanje, a mi nemamo vremena ili drugih resursa da bi to promišljanje obavili, uskaču moralne intuicije koje nam daju naslutiti što bi mogao biti ispravan odgovor, bez da gubimo vrijeme i resurse na detaljno promišljanje. Moralne su intuicije zbog toga imale značajnu evolucijsku ulogu budući da su nam uvelike skraćivale vrijeme potrebno za donošenje odluka i omogućavale nam da resurse preusmjerimo na nešto drugo. Moralna intuicija koja nam govori da je fizičko nanošenje boli, patnje ili štete drugim ljudima nešto loše, kao i intuicija da je incest nešto štetno i moralno iskvareno, imala je veoma jasnu pozitivnu ulogu u očuvanju naših zajednica kroz povijest. Međutim, istraživanja pokazuju kako, napretkom znanosti i tehnologije, brojne moralne intuicije postaju promašene ili pak nedovoljno snažne da bi adekvatno obavljale svoju funkciju. Drugim riječima, tehnološkim i civilizacijskim napretkom brojne kratice u zaključivanju, koje smo razvili kroz našu evolucijsku prošlost, prestaju biti pouzdane i počinju nas sustavno dovoditi do zaključaka koje je sve teže racionalno opravdati. Primjerice, naša urođena moralna odbojnost prema direktnom fizičkom nasilju nam i dalje daje pouzdane upute za ispravno moralno djelovanje kada hodamo ulicom i mimoilazimo se sa susjedima, ali gubi na značaju kada nam se pruža mogućnost da naštetimo stotinama ili tisućama ljudi na velikoj udaljenosti (primjerice, pritiskom tipke koja aktivira navođeni projektil) bez da direktno uđemo u fizički sukob s njima. Moralna intuicija za osudu fizičkog nasilja tako gubi na snazi i utjecaju kada štetu drugima možemo učiniti bez da ih ikad vidimo, na drugim kontinentu, jednostavnim pritiskom tipke na upravljačkoj ploči – ovo su uvjeti za koje nas naša evolucijska prošlost nije pripremila, budući da je ovaj oblik nanošenja štete dostupan tek zadnjih stotinjak godina. Evolucijska nam psihologija omogućuje da uočimo evolucijsku prošlost naših moralnih intuicija, preispitamo njihovu primjenjivost na današnji kontekst, te utvrdimo jesu li (i koje) naše moralne intuicije pouzdani vodiči prilikom rješavanja nekog konkretnog problema.

Nakon predavanja uslijedila je duga i izrazito kvalitetna rasprava, a tridesetak je sudionika postavilo niz intrigantnih pitanja, komentara i nadopuna predavaču, ali i drugima u publici, tako da su prostorije u Ulici M. Tita 42 vrvjele raspravom do kasne večeri. Organizatori su izrazili oduševljenje posjećenošću i kvalitetom predavanja i rasprave, te najavili kako krajem travnja planiraju održati i treće predavanje u sklopu ovog dijela projekta – riječ je o predavanju mlade stomatologinje dr.sc. Petre Tariba Knežević, poslijedoktorandice s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koja će govoriti o bruksizmu, sve raširenijoj pojavi škripanja zubima do koje dolazi zbog stresa, anksioznosti i nervoze, a koja može imati izrazito štetne posljedice za dentalno zdravlje.

Završno, organizatori su istaknuli kako će, također krajem travnja, započeti sa sastancima nove čitalačke grupe. Podsjetimo, u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates do sada su održane čitalačke grupe o knjigama poznatog francuskog ekonomista Tomasa Pikettyja i britanskog biologa Richarda Dawkinsa, a u 2018. će se obrađivati knjiga “Praktična etika” američkog filozofa Petera Singera. Čitalačka grupa je, kao i sve aktivnosti u sklopu projekta, otvorena za sve zainteresirane te ne zahtijeva neko posebno predznanje ili kompetencije.

Ivan Cerovac / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net