ORDINACIJA: Virusi – prevencija je zakon

Za Liburnija.net piše – dr. Neven Varljen, spec. medicine rada i sporta

Kao što je ljudima u našim krajevima u tijeku glavna sezona zimskih radosti tako je upravo virusima u tijeku najaktivniji dio sezone za napade na ljudski imunitet. Što su zapravo virusi, kako se kvalitetno zaštititi od tih malenih ali vrlo opasnih kapsula, na koji način tretirati viroze i zbog čega antibiotici nemaju mjesta u ovoj borbi, pokušat ću odgovoriti u tekstu koji slijedi.

VIRUSI
Znatno manji od svojih ”kolega” bakterija, virusi su najčešći uzročnici upala gornjeg respiratornog trakta kao što su obična preglada, rinitis, itd. To su u biti malene kapsule s genetskim materijalom (DNA/RNA) koje koriste naše stanice kako bi se u se u njima razmnožavale a na posljetku ih i uništile. Upravo je njihov mehanizam djelovanja unutar naših stanica jedan od razloga zbog čega je viruse teško liječiti.

Bez obzira što viruse i virusne infekcije najčešće asociramo se običnim prehladama (tzv ”virozama”), oni su odgovorni za čitav niz bolest čovijeka. Veliki broj virusnih oboljenjenja spadaju u izuzetno teške bolesti od kojih su najpoznatije; virusni hepatitisi, virusni meningitis i naravno, HIV infekcija (uzročnik AIDS-a).

GDJE SE NALAZE?
Možemo slobodno reći da se virusi nalaze svugdje. Na svakom materijalu i u svakoj okolini od vode, preko zemlje do zraka. Drugim riječima, virusa ima svugdje gdje postoji neka stanica koju mogu napasti pa tako osim ljudi, virusi napadaju životinje i biljke, pa čak i gljivice i bakterije. Bez da ulazimo u detalje, recimo samo da su se određene vrste virusa ”specijalizirale” za određene stanice i vrste pa tako većina virusa koje ‘napadaju’ biljke nemaju sposobnosti naseljavanja u životinja. Isto tako, određeni virusi mogu obitavati u životiinja ne uzrokujući bolest dok primjerice kod čovijeka taj isti virus može uzrokovati infekciju odn. bolest.

INFEKCIJE DIŠNOG TRAKTA – PREHLADA Vs. GRIPA
Dišni je sustav jedan od prvih na udaru virusa. Širenje virusnih infekcija kapljičnim putem je toliko učestalo da gotovo svaka osoba, poglavito u zimskim mjesecima, preboli barem jedanu virozu. Srećom, najčešće se radi o običnim prehladama koje uz simptomatsku terapiju prolaze za 2-3 dana. Najčešći uzročnici obične prehlade su rhinovirus, coxsackievirus i coronavirus. Virusi u organizam najčešće dospijevaju kapljičnim putem (kihanje, kašljanje, govor..) iako ne treba zanemariti ni kontaktni puteve prijenosa (rukovanje, trljanje očiju..). Prvi simptomi očituju se kao vodenasto curenje iz nosa, pečenje očiju i grla te općom slabošću povremeno praćenom blago povišenom tjelesnom temperaturom. Iako obično traju 2-3 dana, obična prehlada može potrajati sve do 10 dana. Iako se pacijentima može činiti kao predug period, smatra se da nije potrebno odlaziti liječniku sve do 10 dana, ukoliko se se simptomi ne pogoršavaju. Kako je opće poznato da ‘pravog’ lijeka za viroze nema, bolje je ostati kući i provoditi liječenje prema simptomima koji se pojaljuju nego odlaziti liječniku bolesni i u čekaonicama se dodatno izlagati infekcijama. Liječenje viroza u prvom se redu sastoji se od obilne hidracije (čaj!) i mirovanja. Od lijekova najčešće se koriste oni za suzbijanje upala, boli grla i povišene temperature (jednim nazivom: nesteroidni anntinflamatorni lijekovi – NSAR). Mogu se koristiti i razni drugi preparati za suzbijanje kašlja, dekongestiju nosa a preporuča se dodatno unošenje vitamina C koji dokazano samnjuje vrijeme trajanja viroze.

Za razliku od običnih prehlada (‘viroza’), gripa je znatno ozbiljnija i kompliciranija bolest. Prema informacijama SZO, od ove bolesti godišnje umire više od pola miliuna ljudi a znatno je veći broj onih s izrazito teškom tijekom bolesti. Gripu ili influencu u čovijeka uzrokuje virus influence tip A i B, a infecija se najčešće javlja sezonski od kraja jeseni do ranog proljeća. Bolest o obično počinje 1-7 dana nakon kontakta s virusom ili 2-3 tjedna nakon što je netko iz naše zajednice (posao, škola, ..) dobio gripu. Za razliku od obične prehlade, gripa je manje obilježena simptomima gornjeg respiratornog trakta (kihanje, curenje nosa, ..). Kod gripe prevladava izražena opća slabost, bolovi u mišićima, suhi kašalj, glavobolja i tjelesna temperatura preko 39oC (s tresavicom). Iako se simptomi obično smiruju nakon 3 dana, opća slabost i kašalj mogu biti prisutni i do 3 tjedna nakon početka bolesti. Samo bolest se može komplicirati sekundarnim infekcijama od kojih je upala pluća najopasnija i nažalost, ponekad i pogubna.

GRIPA – Cijepiti ili ne, pitanje je sad?!
Kao u mnogim granama i područjima medicine, čini se da i za ovo pitanje ne postoji apsolutni konsenzus. Dok jedni zazivaju razum i pozivaju se na brojne studije koje govore u prilog efikasnosti cjepiva, drugi su uvjereni u zavjeru farmaceutske industrije kojoj je, po njima, zarada glavni i jedini interes. Postoje još cijeli niz teorija od kojih su neke ište toliko daleko da tvrde da se kroz cjepivo ljudima ugrađuju mikročipovi itd. Da se mi ipak vratimo u realnost. Moram priznati da unutar medicinskih krugova ipak prevladava mišljenje da cijepljenje definitivno ima svoju ulogu u prevenciji influence. Prioritetna skupina su osobe starije od 65 godina i bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti (plućne, srčane, metaboličke, bubrežne, jetrene bolesti, imunokompromitirani bolesnici i sl.) koji imaju povećan rizik od nastanka komplikacija.

Strah i potencijalna opasnost od cijepljenja polazi od činjenice da su se do ne tako davno koristila živa anenuirana (oslabljena) cjepiva koja su rijetko uzrokovala samu bolest. U RH se koriste fragmentirana cjepiva. Za potrebe dobivanja cjepiva virusi se uzgajaju na oplođenim jajima. To je bitna činjenica jer je zbog mogućeg sadržaja manjih količina ovalbumina, cjepivo zabranjeno davati osobama preosjetljivim na proteine jaja. I kod primjene takvih, fragmentiranih cjepiva, postoji mogućnost razvoja simptoma gripe. Srećom, ona se tada pojavljuje u blažem obliku! Kada uzmete u obzir da je cjepivo efikasno u oko 90% cijepljenih osoba onda je ipak razumno cijepiti se, barem ako spadate u rizičnu skupinu.

ANTIBIOTICI NE DJELUJU NA VIRUSE
Nije da želim otkrivati Ameriku, ali ne biste vjerovali koliko ljudi i dalje vjeruje da se antibioticima može liječiti virusna infekcija. Da je tome tako potvrđuje i kampanja Ministarstva zdravlja RH ”RECI NE ANTIBIOTICIMA!” – (Nacionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike za razdoblje od 2009.-2014. (link)) za koju se izdvajaju znatna sredstva a upravo s ciljem edukacije pučanstva o štetnosti nepotrebne uporabe antibiotika. Antibiotici djeluju na BAKTERIJE, a ne na viruse. Nepotrebnom uporabom antibiotika, osim što uništavate svoje ‘dobre’ bakterije, potičete stvaranje novih sojeva bakterija na koje su postojeći antibiotici sve manje efikasni. Nažalost, koliko god mi puta ispričali istu priču, još uvijek postoji veliki broj pacijenata/prijatelja koji su ‘sigurni’ da su ipak bili u pravu što su uzeli antibiotsku terapiju. Kako u medicini 2+2 gotovo nikad nije 4, čak i ti naši prijatelji često su barem djelomično u pravu. Virusne infekcije u manjoj ili većoj mjeri oslabljuju naš imunitet pa na taj način ponekad naš organizam nakon virusne dobije i bakterijsku ‘superinfekciju’ ili sekundarnu infekciju. Drugim riječima, bakterije koje u normalnim uvjetima ne bi uzrokovale upalne promjene, nakon što je virus ‘oslabio’ organizam, jednostavno nadograde samu bolest. U takvim slučajevima pognute glave slušamo naše prijatelje kako nam govore, ”jesi vidio, čim sam počeo uzimati antibiotike – bolest je prošla”.

Ono što biste ipak trebali zapamtiti jest da mjesta panici, kao i antibioticima, kod viroza NEMA! Obzirom da će ova malena stvorenja kad tad pronaći put do do vašeg organizma bitno je znati što učiniti. Nekoliko dana mirovanja, unos velike količine tekućine i vitamina C, i ukoliko treba par tabletica NSAR lijekova, u 99% slučajeva riješit će vaš ‘slučaj’. Ako spadate u onih 1%, ne dižite paniku do desetog dana bolesti (ako već ne možete čekati 10 dana, strpite se barem 7), kada će vaš liječnik jednostavnim laboratorijskim testovima vidjeti da li se radi o produženoj virusnoj infekciji ili o bakterijskoj. Ukoliko se radi o ovoj posljednjoj, napokon ćete zasluženo i opravdano dobiti antibiotik.

dr. Neven Varljen

PREVENCIJA JE ZAKON
Iako je u ovom zimskom periodu teško izbjeći kontakt s virusima, postoji niz jednostavnih mjera koje možemo poduzeti kako bi si smanjili mogućnost infekcije. Izbjegavajte male zatvorene prostore s puno ljudi, često perite ruke kao i namjernice koje jedete sirove. Kako bi zaštitili druge, obavezno stavljajte ruku na usta prilikom kihanja i kašljanja (al to i onako spada u osnovni bon-ton).

Oni koji ovih dana pohode raznorazne maškarane događaje imat će nešto teži put zaštite. Naime, u osnovne preventivne mjere spada i zabrana konzumacija pića iz istih čaša ili boca. Osim što bi mogli imati problema s pomiješanim čašama, teško će izbjeći bliski ‘kapljični’ kontakt s ostalim veselih maškarama. Najbolji savjet za ovu visokorizičnu skupinu bio bi: obucite se u kostim medicinske sestre (ili brata) i stavite kiruršku masku na usta. I na taj se način barem pokušajte zaštititi od nepoželjnih virusa koje bi vam mogli doletjeti.

error: Content is protected !!