Otvorenje izložbe Dragana Karlavarisa @ Kastav

kalavaris_grafike

Izložba se može razgledati do 3. kolovoza.

Kastav – Otvorenje izložbe Dragana Karlavarisa održati će se 25. srpnja, s početkom u 19 sati u novoj Gradskoj vijećnici (Trg Lokvina). Dragan Karlavaris rođen je 28. 6.1954. u Novome Sadu, gdje je završio Akademiju umjetnosti, likovni odsjek, grafički smjer. Magistarski rad obranio je 2004. godine u klasi prof. Slobodana Kneževića. Izlaže grupno i samostalno u zemlji i inozemstvu.

Složimo li se sa Miškom Šuvakovićem ustvrdit ćemo kako umjetnost na prijelazu XX. u XXI. stoljeće nastaje u doba kulture, u vrijeme višestrukog preklapanja polja umjetničkog, kulturalnog i društvenog gdje je nemoguće odvojiti teoriju i praksu umjetnosti, a umjetnika teško razlučiti od društvenog kroničara, aktivista, antropologa, psihoterapeuta, socijalnog radnika,… U umjetnosti sve više tražimo odraze našeg društvenog trenutka, globalnih i lokalnih procesa, optički i spoznajni alat kojim ćemo lakše razumjeti složene kondicionalnosti suvremenog života. Gledano u regionalnom kontekstu, zajednička postsocijalistička, tranzicijska realnost postala je dominantna preokupacija umjetnika iz država bivše Jugoslavije, u rasponu od preispitivanja nacionalnih i osobnih identiteta, reakcija na ratne i poratne strahote, do analize i kritike novouspostavljenih društvenih, ekonomskih i političkih modela.

Grafički ciklus Dragana Karlavarisa pod nazivom Devedesete koji je ovom izložbom cjelovito prezentiran, možemo tentativno pridružiti navedenom trendu. Riječ je o umjetnikovom subjektivnom proživljavanju (i preživljavanju) opresivne društvene atmosfere devedesetih godina u rodnom Novom Sadu, vremena relativnog mira (točnije, odsustva fizičkog rata), ali i zaglušujućeg osjećaja zatočenosti zbog nametnutih ekonomskih i političkih sankcija. Apsurd, tjeskoba, nemoć, bezizglednost ostavili su svoje tragove na kolektivnoj i individualnoj psihi koje iščitavamo i danas. Karlavarisove grafike posreduju nam to iskustvo putem istrajne repeticije jednog motiva – drvenih greda čvrsto omotanih žicom ili užetom. Žičana mreža asocira situaciju zatvora ili ratnog logora, uzaludnost bijega i sve izvjesnije porobljavanje tijela, duha i svijesti. Grede su povinute, kao što i Ijudi u nesigurnim vremenima hodaju pognute glave. Svakim pokušajem opiranja, užad se sve više petlja, žica sve više steže i zarinje u tkivo. Obični uporabni predmeti kreativnom su transpozicijom pretvoreni u snažne simbole, označitelje jedne društvene epohe.

Sugestivni prizori sapetih, osamljenih greda u umjetnikovoj se imaginaciji reproduciraju već više od desetljeća. Vremenski odmak od turobnih devedesetih ublažio je početne impulse, motiv je u nekom trenutku postao ishodište, pretekst za estetsku igru preispitivanja mogućnosti varijacija na istu temu, kao i istraživanje grafičkog medija kao takvog. Inherentne karakteristike bakropisa, akvatinte i rezervaša najbolje dolaze do izražaja u bogatim tonskim gradacijama nervoznih, gustih pozadina i kontrastima plastičnog volumena greda i svijetlih, plošnih napetih spona. Karlavaris i ovim ciklusom potvrđuje svoju domicilnost u klasičnim grafičkim tehnikama dubokog tiska, evidentnu u ostvarenim istančanim i raznovrsnim estetskim efektima. Vratimo li se na Šuvakovićevu tezu, možemo reći kako Karlavaris uspješno pomiruje kompleksne polove suvremenog umjetničkog stvaralaštva nudeći nam osobni pogled na recentnu društvenu stvarnost umotan u zaokružen i umjetnički vrijedan ciklus grafičkih listova. Lidija Butković Mićin

Ivan Mellor / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net