Otvorenje izložbe Hrvatska jadranska kupališna baština

Ova izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije nudi presjek samih početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali, kao i promišljena nastojanja tadašnjeg generalnog direktora Južnih željeznica Friedricha Juliusa Schülera koji je ogromnim ulaganjima ostvario plan stvaranja klimatskog lječilišta i morskog kupališta u Opatiji, računajući s povećanim brojem korisnika usluga novoizgrađene željeznice na relaciji Beč – Rijeka – Beč.

Opatija – Otvorenje izložbe pod nazivom „Hrvatska jadranska kupališna baština“, u prostoru Umjetničkog paviljona “Juraj Šporer” održat će se u četvrtak, 6. lipnja u 19 sati. Izložbu će svečano otvoriti direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Izložba će biti postavljena sve do listopada 2019. godine, a popraćena je i opsežnim katalogom koji je izradila Mirjana Kos Nalis, autorica izložbe.

…ilustracija…

– Gradnjom kopnene i pomorske prometne infrastrukture u 19. stoljeću razvija se balneologija, koja dokazuje ljekovitost i blagotvornost prirodnih resursa kao što su more, sunce, zrak, pijesak. Upravo je ona vezana uz razvoj turizma koji je usko povezan uz izgradnju kupališta u Hrvatskoj, s naglaskom na Opatiju kao kolijevku domaće turističke djelatnosti, stoji u katalogu.

Ova izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije nudi presjek samih početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali, kao i promišljena nastojanja tadašnjeg generalnog direktora Južnih željeznica Friedricha Juliusa Schülera koji je ogromnim ulaganjima ostvario plan stvaranja klimatskog lječilišta i morskog kupališta u Opatiji, računajući s povećanim brojem korisnika usluga novoizgrađene željeznice na relaciji Beč – Rijeka – Beč.

Morske kupališne građevine koje danas imamo neizostavni su dio urbanističke arhitekture odnosno urbanizma turističkih mjesta kao markantne građevine njihovih veduta u pogledu s mora. Prva morska kupališta gradili su najpoznatiji arhitekti toga doba, s pažljivom i primjerenom organizacijom u smislu planiranja prometne povezanosti i izgradnje turističkih resursa. Osnivaju se dioničarska društva za izradu lječilišta i kupališta, zatim društva za uređenje i poljepšanje mjesta, koja potiču znanstvena istraživanja koja dokazuju pogodnosti određenog podneblja i mjesta. Kupališta se smještaju na litoralu ili neposredno u moru na izuzetno izloženim pozicijama pa su pod utjecajem mora podložna brzoj devastaciji. Grade se i kupališne kućice, koje i danas možemo vidjeti na jadranskoj obali, od kamena i drveta. Sve se gradilo u skladu s konzervatorskim uvjetima i brigom o očuvanju kulturne i prirodne baštine.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net