Pčelarska udruga Učka o važnosti pčela i pčelara povodom obilježavanja Svjetskog dana pčela
Danas se obilježava Svjetski dan pčela, a tim povodom Rešid Selimović iz Pčelarske udruge Učka ukazao je na važnost koje pčele i pčelari imaju na našoj planeti.
Opatija – U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti, ali i rješavanju globalnih problema.
VAŽNOST PČELA ZA ČOVJEČANSTVO
Znanstvenik Albert Einstein je izjavio: „Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“.
Pčele su nam neophodne za oprašivanje. Svega 10 % biljaka oprašuje se vjetrom, a ostalo oprašuju oprašivači od čega pčele pokrivaju oprašivanje oko 70 % usjeva kojim se čovječanstvo hrani. Osim za hranu, oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali i …
UGROŽENOST PČELA
Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela, ali i drugih oprašivača. Broj oprašivača u Europi u protivnih 30 g. pao je za tri četvrtine. Znači ostao je samo na 25%. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, primjerice intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te onečišćenje. Pored ljudskih aktivnosti pčele ugrožavaju i štetočine i bolesti.
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, s azijske pčele, na našu pčelu prešao je nametnik varroa. To je grinja veličine glavice pribadače koja siše pčeli krv i uništava pčelinje leglo. Ako pčelar, tog nametnika, ne suzbija preventivno i pravovremeno u vrlo kratkom roku varroa uništi cijelu pčelinju zajednicu. Zato danas više gotovo da nema medonosne pčele koja slobodno živi u prirodi.
BEZ PČELA NEMA ŽIVOTA, A BEZ PČELARA NEMA PČELA
Zbog prije navedenog neophodno je da se ljudi bave pčelarstvom i da budu educirani da bi pčele uopće postojale. U Hrvatskoj su pčelari uglavnom starije osobe, koje sve teže obavljaju teške fizičke poslove pčelarstva, pa smanjuju broj pčelinjih zajednica o kojima brinu, nažalost, što je prirodno i umiru. Mladi ljudi teško donose odluku da se bave pčelarstvom, a ako i uđu u pčelarstvo, ubrzo shvate da to nije ekonomsko isplativa djelatnost te od pčelarstva brzo odustaju. Problemi s pčelinjim bolestima, problemi trovanja pčela zbog prekomjerne upotrebe pesticida i insekticida, problemi s lošim vremenskim uvjetima za pčelinje paše zadnjih godina, problemi s nelojalnom konkurencijom jeftinih pčelinjih proizvoda iz uvoza upitne kvalitete, problemi s poticajima u pčelarstvu, problemi, problemi, problemi!
KAKO MOGU POMOČI PČELAMA I PČELARIMA
1. Ako imam uvijete i volje razmislim da se počnem baviti pčelarstvom i javim se u pčelarsku udrugu na mom području.
2. Ukoliko izrađujem bazen budem svjestan da će pčele doći na vodu iz bazena ako isti nije pravilno održavan (p-h vrijednost i kloriranje vode). U pravilno održavan bazen, pčele ne idu.
3. Shvatim da pčele nisu prijetnja i opasnost i ne bunim se protiv pčelara koji drži košnice već godinama, već sam sretan da imam oprašivače u blizini.
4. U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i na vrtu sadim, odnosno sijem, medonosne biljke.
5. Zalažem se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka i na livade sijem medonosne biljke.
6. Izbjegavam košnju za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kosim u večernjim satima.
7. Pčelarima omogućujem privremen ili stalan smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama. Time će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje bit će oprašeno i donosit će bogatije plodove.
8. Ukoliko je već potrebno prskanje, o prskanju unaprijed obavijestim pčelara koji drži pčele u susjedstvu, te koristim pesticide koji nisu štetni za pčele i prskam kad nema vjetra, rano ujutro ili kasno navečer, kad se pčele već povuku u košnice.
9. Osvješćujem sebe, djecu i mlade ljude o značenju pčela.
10. Med i druge pčelinje proizvode kupujem kod lokalnog pčelara.
11. Moralno podržavam pčelare i sudjelujem u događajima koji podržavaju brigu za pčele.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net